Tomašević vs. Selak Raspudić: Evo kako bi rješavali probleme i koliko su im programi slični

Nakon tri sučeljavanja Marije Selak Raspudić i Tomislava Tomaševića, njihovi programi i dalje nisu u fokusu. Pred izbore svi obećavaju brda i doline, pa smo uzeli programe i usporedili njihova rješenja za tri goruća problema: promet, priuštivo stanovanje i ekologija. Upogonili smo i Chat GPT da nam izračuna koliko su im rješenja slična.

Promet

Tomislav Tomašević

U svom programu navodi da je ključ za rješavanje gužvi investiranje u javni prijevoz kako bi se smanjila potreba za automobilima u središtu grada, pa im je prioritet povećati kvalitetu, pouzdanost, brzinu i dostupnost javnog prijevoza. Proširili bi tramvajsku mrežu na trasama Ljubljanica – Horvaćanska, Jarunski most, Rotor – Lanište – Blato, Sarajevska – Vatikanska – Podbrežje i Vukovarska – sveučilišni kampus – Mandlova, unaprijedili vozni park s još 40 novih dugih niskopodnih tramvaja, 60 rabljenih autobusa na fosilna goriva i 64 nova električna autobusa. Uveli bi nove tramvajske i autobusne linije, uveli pametne semafore koji bi osiguravali da tramvaji imaju prednost te poticali car sharing sustava za one koji rijetko trebaju osobno vozilo. Ovo zadnje je sustav koji već postoji u Kopenhagenu s aplikacijom GreenMobility. Recimo da je hibrid rent-a-cara i dijeljenja sa susjedima.

Jačanje javnog prijevoza mora uključivati rješavanje problema parkinga i ulaganje u infrastrukturu, pa nas je zanimalo što planiraju po tom pitanju. Planiraju nastaviti razvijati sustav blokovskog parkiranja, otvoriti ​​novo cjelodnevno parkiralište Gredelj s 380 mjesta, izgraditi javne garaže ispod Srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj (800 mjesta), ispod Paromlina (350 mjesta) i ispod Trga Franje Tuđmana; a na istočnoj strani centra, garaže u sklopu novog stadiona Maksimir (800 mjesta) i Park&Ride garaže na Borongaju (1500 mjesta) te uvesti Park&Ride sustav na okretištima, intermodalnim čvorištima i stajalištima javnog prijevoza na obodu grada. U planu je i izgradnja podvožnjaka Medpotoki, mosta sa zapadne strane Jaruna, nova Šarengradska da se rastereti Savska ulica, produljenje Kolakove do Branimirove ulice, formiranje istočne obilaznice kroz sjeverne dijelove Dubrave i Sesveta, radili bi i zahvate na velikim križanjima. Planiraju i nabaviti 3.000 javnih bicikala, riješiti biciklističku infrastrukturu, kao i javne zatvorene spremnike za bicikle i punionice za električne bicikle. 

Marija Selak Raspudić

I Selak Raspudić stavlja naglasak na javnom prijevozu pa tako ima konkretne prijedloge: povećanje brzine putovanja tramvajem s 13 km/h na 20 km/h, usklađivanje tarifne politike (cijene) javnog prijevoza i parkiranja te davanje prednosti vozilima javnog prijevoza na semaforima (na svih 135 raskrižja) i investiranje oko šest milijuna eura u funkcionalni sustav praćenja javnog prijevoza. Tu je i razvoj brze gradske željeznice, u suradnji s Hrvatskim željeznicama i koncesionarima, koju bi 'opsluživali' tramvajski i autobusni prijevoz. Na taj način, smatra, bi se broj automobila na cestama smanjio za oko 15 tisuća vozila dnevno. U programu stoji da javni prijevoz treba biti praktičan i ugodan da bi bio motivacija ljudima da ne koriste automobile. Kad je u pitanju parking, navodi da stanari trebaju imati prednost oko zgrada u kojima žive, da treba bolje pratiti i sankcionirati nepropisno parkiranje. Za blokovsko parkiranje kaže da je to rješavanje posljedica, a ne uzroka problema. U planu joj je građenje garaža na rubovima grada, kao ključan korak prema rasterećenju prometa i vraćanju javnog prostora pješacima i biciklistima. I ona bi uvela sustav Park&Ride s parkiralištima na ulazu u grad. Izgradila bi još mostova preko Save, bolje povezala Dubravu, Podsused i kvartove južno od Save, ali i osnovala poseban Savjet koji će se baviti prometnim razvojem Zagreba. Uklonila bi dio stupića, žardinjera, i barijera, a u programu navodi i da je važno pomno isplanirati sve zahvate i planove, regulirala bi i vrijeme dostave robe u grad kako dostavna vozila ne bi blokirala promet. Uvela bi i javne bicikle, što je već započet projekt u Zagrebu, te ih naziva ključnim dijelom razvijanja biciklističke kulture. Povezala bi ih i s parkinzima, kako bi građani mogli dio putovanja proći osobnim automobilom, a potom preći na javni bicikl. I ona se zalaže za javne zatvorene spremnike za bicikle.

Sličnost

Prema ChatGPT-u sličnost između dva programa je 68 posto uz male napomene: oboje se fokusiraju na javni prijevoz kao ključno rješenje, no Tomaševićev plan je detaljniji u pogledu točnih lokacija i brojeva, dok Selak Raspudić pristupa više evaluacijski i sadrži politički poziciju. 

Priuštivo stanovanje

Tomislav Tomašević

Planiraju se fokusirati na unaprijeđenje kvalitete stambenih uvjeta jer gradski stanovi moraju pružati dostojanstvene uvjete za život, biti iskoristivi i funkcionalni. Kažu da su do sad omogućili dodjelu stanova udrugama i ustanovama koje rade s beskućnicima, a idući korak su novi programi za kvalitetnije stanovanje i reintegraciju beskućnika i beskućnica u društvo. Planiraju i savjetodavni gradski servis koji pomaže onima u podstanarstvu, kako bi znali sva svoja zakonska prava i stekli neku sigurnost kad je u pitanju njihova stambena situacija. Nastavili bi ulagati u obnovu privatnih zgrada, proširili stambeni fond grada s izgradnjom još minimalno 700 stanova s pratećom društvenom infrastrukturom i uređenim zelenim površinama, uvesti socijalno i priuštivo stanovanje u svim četvrtima, formirati Fond zemljišta u vlasništvu grada kako bi podržali zadružnu i neprofitnu gradnju, osigurati zemljište za još jedan studentski dom, izgraditi četiri nova doma za starije osobe te proširiti četiri postojeća. Planiraju i Strategiju stanovanja Grada Zagreba, i proširenje mjere naknade za troškove stanovanja kako bi veći broj starijih osoba i samohranih roditelja imao pravo na tu naknadu.  

Marija Selak Raspudić

Kako bi riješila krizu cijena stanovanja, aktivirat će 50.000 praznih stanova i to kroz subvencioniranje dugoročnog najma. Grad bi tako vlasnicima stanova ponudio subvenciju u iznosu poreza kojeg bi morali platiti za iznajmljivanje, ali pod uvjetom da iznajme stan na duže vrijeme, uz ugovor. Predlaže i uvođenje posebnog bonusa za one vlasnike nekretnina koji svoju nekretninu daju na upravljanje državi u svrhu priuštivog najma, u visini jedne medijalne mjesečne najamnine. Potpisala bi sporazum s državom i Sveučilištem kako bi se izgradilo još studentskih domova, čime bi se smanjila potražnja, a samim time i cijene najma. Kad su u pitanju starački domovi, predlaže model u kojem umirovljenici mogu ustupiti Gradu svoju nekretninu u zamjenu za siguran, kvalitetan i dostupan smještaj u domu. Osnovala bi stambeni fond s 6 i pol tisuća stanova koje trenutno ima Grad Zagreb, a prednost bi imale mlade obitelji, samohrani roditelji, radnici s prosječnim i ispodprosječnim primanjima i umirovljenici. Kad je u pitanju izgradnja novih stanova, piše da Grad može osigurati zemljište, infrastrukturu i pripremiti papirologiju, a graditelji se onda javljaju na natječaje pa se stvara javno - privatno partnerstvo. 

Sličnost

Prema ChatGPT-u sličnost između dva programa je 65 posto uz napomene: Tomašević naglasak stavlja na strateške gradske mjere (savjetodavne servise, planiranje, izgradnju novih stanova i domova, reintegraciju ranjivih skupina), a Selak Raspudić ima konkretnije i inovativnije prijedloge (subvencioniranje najma, aktivacija praznih stanova, javno-privatno partnerstvo, novi modeli za staračke domove).

Ekologija

Tomislav Tomašević

Uz postojećih 41, izgradio bi još polupodzemnih spremnika na 751 lokaciji, te kante i kontejnere uklonio s javnih površina. Planira nabavku još specijaliziranih vozila za Čistoću i optimizirati rute vozila kako bi odvoz bio češći i kvalitetniji. Proširio bi vrste otpada koje prikupljaju reciklažna dvorišta kako bi građani mogli bliže stanovanju odložiti otpad kojeg imaju, uveo višekratnu ambalažu u gradske ustanove i tvrtke te na događanjima koje Grad organizira ili podupire. Razvijao bi centre za popravke i ponovnu uporabu predmeta i podupirao rad trgovina za razmjenu. U tijeku je projektiranje Centra za gospodarenje otpadom pa bi tako dovršio Centar za gospodarenje otpadom koji može zaprimati miješani komunalni otpad, biootpad i suhe reciklate – papir, plastiku, metal. Time bi se stvorili preduvjeti za zatvaranje i sanaciju Jakuševca 2028. godine. Završio bi studiju izvedivosti koja će pokazati isplati li se graditi energanu u kojoj se ostatak otpada koristi kao  gorivo za proizvodnju električne i toplinske energije (što također već postoji u Kopenhagenu, gdje je na vrhu energane skijalište, a nusprodukt procesa vodena para) ili je isplativije plaćati nekome vanjskom za preuzimanje goriva iz otpada. 

Kad je u pitanju voda, planira daljnje širenje mreže vodoopskrbe i odvodnje, snižavanje tlaka u cjevovodu kako bi se smanjilo pucanje cijevi i izgradnju trećeg stupa pročistaća EU novcem. Vodopročistać bi nadogradio tako da se smanji mulj koji ostaje, u jedinstven sustav bi povezao upravljanje odvodnjom, pročišćavanjem i energetskim sustavom.

Na 200 gradskih objekata postavio bi solarne panele, kao i na nadstrešnice zagrebačkih parkirališta, sufinancirao bi energetske obnove kuća i stanova, izgradio 1.00 niskoenergetskih stambenih jedinica za priuštivo stanovanje, inicirao ispitivanje geotermalnih izvora, otvorio savjetovalište za građane i izradio strategiju sustava grijanja i hlađenja bez fosilnih goriva.

Planira nastaviti sadnju stabala kako bi ih bilo 20 posto više nego 2021., a novim GUP-om zaštititi i širiti zečene površine u gradu. Uredio bi park - šume Grmošćicu i Čulinec, obnovio Park Mladenaca, kreirao Park Novi Zagreb, uredio Trg žrtava fašizma, ozelenio kružne tokove, uveo zelene krovove i kišne vrtove za skupljanje vode za navodnjavanje. Proširio bi urbane vrtove kako bi građani sami mogli saditi voćke i aromatično bilje, posadio više grmlja, cvjetnih livada i ostalih zelenih površina kako bi se smanjila temperatura tijekom ljeta. 

Kad je u pitanju zrak, planira analize izvora onečišćenja, nabavku posebne mobilne stanice z a mjerenje zagađenja, sufinancirati zamjenu kućnih ložišta, postavljanje senzora za buku, modernizirati javnu rasvjetu i poticati zelene krovove i zelene zidove. 

Što se tiče poljoprivrede, javne ustanove i institucije će nastaviti naručivati hranu iz eko i lokalnog uzgoja, planira uvesti edukacije za poljoprivrednike, obnoviti i modernizirati gradske tržnice te poticati kvartovske OPG sajmove. 

Marija Selak Raspudić

Razvijanje guste mreže mjerača kakvoće zraka u svim kvartovima bi omogućilo građanima da uvijek znaju kad je vrijeme za šetnju, otvaranje prozora i izbjegavanje gužve, a subvencijama Selak Raspudić planira potaknuti građane da prijeđu na čišće oblike grijanja od drva i ugljena. Zamijenila bi zastarjele sustave grijanja u vrtićima i školama, a navodi da je i edukacija ključ promjene pa bo svakog dana bile dostupne 'zračne karte'. Planira masovnu sadnju drveća duž prometnica, velikih raskrižja i u blizini industrijskih zona. Visokorastuće vrste posadila bi i kraj škola i vrtića, radi filtracije zraka i zaštite. I ona bi poticala zelene krovove i fasade, a piše i da je to sastavni dio novogradnje te obnove javnih zgrada. Uvela bi vertikalne vrtove i oprašivačke koridore. Narodni običaj sadnje stabla za svako dijete koje se rodi bi prilagodila gradu, pa bi za svako rođeno dijete bilo posađeno stablo u kvartu u kojem dijete živi. Sadili bi skupa građani, škole, udruge i lokalne inicijative. Revitalizirala bi mrtve parkove - neki bi postali funkcionalni parkovi, a neki urbane livade za oprašivače. Javne površine bez jasne uloge postali bi urbani zajednički vrtovi za građane, a Grad bi osigurao i edukaciju o vrtlarstvu. Kroz program 'Zelena škola, zeleni vrtić', svaka škola i vrtić bi dobili svoj mali botanički kutak, kako bi djeca u praksi učila o biljkama, otpadu, ekologiji, a mogli bi se prijaviti i na natjecanje za najzeleniju školu. Uvela bi gradske pčelinjake u parkovima. 

Do 2030. bi svaka javna zgrada bila opremljena solarnim panelima, kako bi bilo energetski neovisne. Razvila bi detaljnu kartu ranjivosti na vremenske uvjete, pa po njoj onda i uvodila infrastrukturna rješenja, poput akumulacija za kišnicu, zelenih pojaseva za upijanje oborina i infiltracijskih jaraka. U knjižnicama, školama i društvenim centrima otvorit će se prostori u kojima bi građani mogli tražiti zaklon za vrijeme ekstremnih vremenskih uvjeta. Poticala bi građane da koriste solarne panele, uz pomoć, edukaciju i zajedničku nabavu, slično kao projekt Sunčani krovovi. Poticala bi i lokalne zajednice u kojima susjedi zajedno proizvode i dijele struju. 

Tržnice bi organizirala tako da budu dostupnije lokalnim OPG-ovima, sniženim zakupninama i pojednostavljenom birokracijom. 

Kad je u pitanju otpad, i ona navodi da se Jakuševac mora zatvoriti i sanirati, ali tvrdi i da će Centar za gospodarenje otpadom kasniti s otvaranjem godinu dana. Zato bi ona istražila rješenje tog problema u suradnji s vanjskim, već sagrađenim CGO-ima, poput istarskog Kaštijuna i Mariščinom koji od HEP-a traže pokretanje bloka A termoelektrane Plomin. To bi, po njoj, bilo isplativije nego gradnja vlastite energane. I ona bi unaprijedila infrastrukturu i modernizirala Čistoću, optimizirala sustav recikliranja, i ukinula ZG vrećice. Navodi i da nitko na posao u Gradu neće dolaziti bez jasnih i korisnih poslovnih zadataka. 

Kako bi se poboljšala Čistoća kvartova, predlaže uvođenje kvartovskih standarda čistoće, što uključuje jasne smjernice za održavanje površina. Kad je u pitanju voda, piše da je Zagreb rekorder u gubitku vode, čak 50 posto, te da se treba obnoviti vodoopskrbna infrastruktura. 

Sličnost

Prema ChatGPT-ju, u ekologiji imaju najmanje sličnosti: 53 posto uz dvije napomene: Prvi program je tehnički, sistemski i inženjerski orijentiran, dok drugi više uključuje građane, simboličke mjere i participaciju.