Trump prijeti Iranu. Stručnjaci za 24sata: 'Ako krenu u invaziju zapalit će se Bliski istok'

Teheran i Washington uz posredovanje Omana započinju u utorak u Ženevi drugi krug razgovora s ciljem izbjegavanja rizika američke vojne intervencije. Trump je rekao da će biti  "indirektno" uključen u nove razgovore.

Neizravno ću sudjelovati u tim razgovorima", rekao je američki predsjednik novinarima u zrakoplovu Air Force One, na putu za Washington. Paralelno s diplomatskim naporima, Iranska revolucionarna garda rasporedila je u ponedjeljak brodove i helikoptere te testirala dronove i rakete u vojnoj vježbi koja se čini kao demonstracija sile u strateškom Hormuškom tjesnacu.

Snage gomila i SAD. Na putu za Islamsku Republiku je najmoderniji američki nosač aviona USS Gerald Ford koji je prošle godine bio u Splitu, pa onda otplovio za Venezuelu gdje su Amerikanci uhitili Nicolasa Madura.

Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u lipnju prošle godine, a održani su nakon što je Donald Trump u siječnju odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih prosvjeda u toj zemlji.

Pregovori su prvenstveno usmjereni na tehničke i političke aspekte iranskog nuklearnog programa. SAD nastoji da Iran ograniči ili potpuno ukine obogaćivanje uranija. Teheran je jasno naglasio da želi da se pregovori fokusiraju isključivo na nuklearna pitanja, dok SAD nastoji proširiti agendu i uključiti rasprave o balističkim raketama Irana i njegovoj ulozi u regionalnoj sigurnosti.

Trump je prošlog tjedna rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni "u roku od mjesec dana". U protivnom je zaprijetio je "vrlo traumatičnim" posljedicama.

Bivši vojni izaslanik RH u Rusiji, vojni stručnjak i sigurnosni analitičar Marinko Ogorec, govori nam da je sve još u domeni hipoteza, ali da bi rat mogao biti žešći nego 2025.

Foto: Majid Asgaripour

 - Zračnim udarima možda mogu srušiti režim ako pogode vodstvo Irana, Revolucionarnu gardu, strateške raketne snage. Možda bi u tom slučaju mogli srušiti režim, ali rat s Izraelom je pokazao koliko je Iran zapravo žilav. Izrael je na početku 12-dnevnog rata ubio veliki broj generala i zapovjednika, pogotovo Revolucionarne garde, ali to nije zaustavilo Iran. Vrlo brzo su došli novi ljudi koji su nastavili borbu, pa je Izrael pozvao SAD u pomoć - rekao nam je Ogorec.

 - Ako bi se odlučili na kopnenu operaciju za rušenje režima, onda bi došlo do neviđene eskalacije koja bi obuhvatila Bliski istok i zapalila regiju, a ne samo Iran. Problem kod dekapitacije režima je da Iran ima spremne ljude koji odmah zamijene one koji su poginuli. Invazija je trenutačno u hipotetskoj domeni pa je teško odrediti što bi se točno dogodilo, ali ne bi bilo kao Irak 1991. i 2003. jer niti jedan rat nije isti, ovo bi bio specifičan rat. Iran tu ima puno mogućnosti od gađanja američkih baza, američkih brodova do zatvaranja Hormuškog tjesnaca - dodao je Ogorec.

Foto: Dado Ruvic

SAD i Izrael sve glasnije raspravljaju o balističkom arsenalu koji je napravio dosta štete Izraelu tijekom 12-dnevnog rata.

 - Iran je od tog rata obnovio zalihe, ako ne i povećao arsenal. Imaju slične ako ne i veće potencijale od prošlog ljeta. Ti raketni sustavi su pod direktnom kontrolom Revolucionarne garde koja je jako fanatična i smrtno odana režimu. U usporedbi sa SAD-om, naravno da je Amerika jača od Irana, oni bez problema mogu blokirati njihove sustave. Izrael je uz pomoć SAD-a tijekom 12-dnevnog rata u potpunosti zavladao nebom i blokirao protuzračne sustave. Ali i Iran je ozbiljno odgovorio - rekao je Ogorec pa otkrio da bi Trump mogao stvoriti kontraefekt.

Foto: Majid Asgaripour

 - Moguće je da ako dođe do američkog napada da bi se narod mogao mobilizirati oko režima. Kada dođe do napada izvana, nekako je prirodno da dođe do konsolidacije naroda i okupljanja oko svojih političara bez obzira koliko ih ne vole u razdoblju mira. Ako bi došlo do napada vjerojatno bi dobar dio Iranaca bio uz vlast - rekao nam je Ogorec.

Iran prepušten sam sebi

 - Najvjerojatnije će i Rusija i Kina ostati suzdržane. One mogu pružiti tehničku, obavještajnu i diplomatsku pomoć, ali se neće uključiti direktno u rat ako do njega dođe. Moguće je da Kina iskoristi Iran kako bi testirala svoje sustave i oružje protiv Zapada, pa to se događa sada u Ukrajini gdje Zapad ima priliku vidjeti kako djeluje njegovo oružje protiv ruskog, a da nisu u direktnom ratu - zaključio je Ogorec.

Bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji i vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, smatra da Trump jednostavno želi poslušni režim u Teheranu.

Zagreb: Proslava 25. obljetnice HSLS-a u kazalištu Histrioni | Foto: Grgur Zucko/PIXSELL

- U pogledu Irana, američki interes identičan je izraelskom: ne samo promijeniti aktualni teokratski režim, nego Iran lišiti sposobnosti da s pomoću balističkih raketa ugrožava sigurnost Izraela. Nije više riječ samo o ukidanju sposobnosti Irana da proizvede nuklearnu bombu, nego i o zabrani da raspolaže balističkim raketama. Ukratko, Amerika u Teheranu želi poslušni režim, onakav kakav je bio režim Reze Pahlavija. Pritom demokracija i ljudska prava uopće nisu imperativ koji će biti postavljeni novom režimu. Važna je poslušnost u odnosu prema Americi, neovisno o volji građana, kao što je bilo u vrijeme vlasti šaha Reze Pahlavija - rekao nam je Kovačević.

POTVRDILA ŠVICARSKA Sljedeći tjedan se nastavljaju pregovori Irana i SAD-a u Ženevi

U ovom trenutku nije jasno hoće li se ponoviti ljeto 2025. ili nas čeka dugoročni i krvavi rat Amerika i Irana.

 -  Hoće li Amerikanci svoje ciljeve ostvariti moćnim zračnim udarima i preciznim eliminacijama istaknutih osoba u okviru dobro isplaniranog i precizno izvedenog Blitzkriega, što bi oni nedvojbeno željeli, ili će biti primorani na dugotrajnije ratovanje, to u ovom trenutku nije sasvim jasno. Za iranski režim zabrinjavajuće je da on nema pouzdane saveznike. Većina islamskog sunitskog svijeta neprijateljski je raspoložena prema šiitskom iranskom rukovodstvu što olakšava provedbu američkih agresivnih namjera - zaključio je Kovačević.