U 15 godina do 350 milijardi eura: Kako bi prava reforma obrazovanja spasila Hrvatsku

Svake godine rezultati PISA istraživanja govore nam istu stvar - našem obrazovnom sustavu treba reforma. PISA testovi testiraju tri ključne stvari: matematičku, čitalačku i prirodoslovnu pismenost, a pokazuju koliko su učenici sposobni primijeniti ono što nauče u školi. Naš sustav obrazovanja, nažalost, ne ispunjava svoju ulogu: svaki peti učenik u Hrvatskoj ne dostiže osnovnu razinu čitalačke pismenosti, svaki treći učenik osnovnu razinu matematičke pismenosti, a svaki četvrti učenik osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti.

Voditeljica OECD-ovog istraživanja PISA za Hrvatsku i načelnica Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u NCVVO-u, Ana Markočić Dekanić, kaže da je uzrok ovakvih rezultata zastarjelost hrvatskog obrazovnog sustava.

Nisu manje pametni, već se s njima ne radi dobro

- Ispodprosječna postignuća hrvatskih učenika u PISA istraživanjima ne znače da naši učenici ne uče dovoljno ili da su manje pametni u odnosu na svoje vršnjake u drugim zemljama. Ona su rezultat zastarjelosti hrvatskog obrazovnog sustava i
kašnjenja s reformama u odnosu na druge razvijene zemlje. Naši učenici su jednostavno izbačeni iz takta jer ne znaju primijeniti ono što su naučili u novim, njima nepoznatim situacijama. Uz to, sposobnost reprodukcije činjenica, koja se nerijetko u našim školama smatra visokom razinom postignuća, u PISA-i je ekvivalent najnižoj razini postignuća - ističe ona..

Naš obrazovni sustav više ne priprema učenike za tržište rada jer, kako kaže Markočić Dekanić, kasni s reformama i ne prati ni tehnološki ni gospodarski napredak. No, to ne znači da tako treba i ostati. Najnovija studija koju je objavila Europska komisija u izvješću ‘Ekonomska korist u poboljšanju obrazovnih postignuća u Europskoj uniji’ pokazuje da je napredak itekako moguć te ako do njega dođe, doći će i do rasta BDP-a i poboljšanja gospodarstva. Studija donosi nekoliko scenarija koji bi se dogodili ako Hrvatska provede temeljitu reformu obrazovanja. Naravno, ništa od toga se ne događa preko noći.

Tri scenarija za uspjeh

Prema prvom scenariju, kada bi povećali rezultate naših učenika za 25 bodova na PISA testu tijekom sljedećih 15 godina, dugoročni rast BDP-a bio bi 0,5% godišnje, odnosno za 350 milijardi eura u narednih 80 godina. Drugi scenarij fokusira se na to da svi učenici u Hrvatskoj dosegnu barem osnovnu razinu pismenosti do kraja obrazovanja. U tom slučaju bi se BDP do kraja stoljeća povećao za 21%. Prema trećem scenariju, kada bismo uspjeli postići da bar 15% učenika dosegne razinu 5 na PISA testiranjima, postigli bismo povećanje BDP-a za 5% u 80 godina. Za Hrvatsku je najrealniji prvi scenarij.

Markočić Dekanić vjeruje da se to može postići kao što su to učinile Njemačka, Portugal i Poljska ali uz dobro osmišljenu reformu i prihvaćanje da obrazovanje nije pitanje kojim se treba baviti samo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

- Dokle god ne postoji svijest da je obrazovanje prije svega ključ napretka Hrvatske u gospodarskom i društvenom smislu i dokle god se ne poduzimaju ciljane mjere teško da će dugoročno doći do značajnog gospodarskog rasta i razvoja. - dodala je.
No to ne znači da se u sustav obrazovanja treba ubacivati neograničena količina novaca jer nije bitno samo koliko se ulaže, nego i kako. Dakle, umjesto skupe opreme koja se ne može koristiti, smanjivanja razreda i povećanja sati učenja, uspješni sustavi obrazovanja ulažu u nastavnike.

- Pritom su njihova ulaganja usmjerena na razvoj profesionalizma nastavnika i njihov stručni razvoj, na podizanje njihovog samopouzdanja i zadovoljstva profesijom, jačanje njihovog statusa i ugleda u društvu te zadržavanje najkvalitetnijih i
najuspješnijih nastavnika u sustavu. Također, uspješni obrazovni sustavi ulažu u osiguravanje jednakih obrazovnih mogućnosti za sve učenike i ublažavanje razlika među učenicima. Uspješni sustavi vjeruju da svi učenici mogu uspjeti i ostvariti svoj potencijal, odnosno oni jednostavno ne dopuštaju učenicima da budu neuspješni. - objasnila je Markočić Dekanić.

Najbolji se bore i za neuspješne učenike

To nedopuštanje neuspjeha ne znači ignoriranje neuspješnih učenika. Upravo suprotno, umjesto smanjivanja standarda, ponavljanja razreda ili premještanja u druge škole ovi sustavi imaju razvijene mehanizme ciljane pomoći i podrške. Za to su zaduženi i stručni suradnici: pedagozi, defektolozi, logopedi, psiholozi i asistenti u nastavi. Njih je na burzi trenutno 493. Poražavajuć je i podatak da Hrvatska ima više od 15% petnaestogodišnjaka koji ne dostižu osnovnu razinu čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti. To je više od 15% mladih ljudi koji svake godine izađu iz obrazovnog sustava bez mogućnosti da konkuriraju na tržištu rada i osiguraju si plaću koja je čak za 20% veća od prosječne. No to se ne tiče samo njih, nego pokreće i domino efekt u gospodarstvu.

- Krug onih koji su izravno pogođeni obrazovnim ishodima danas je puno širi nego nekad - osim na same učenike i njihove obitelji, obrazovni ishodi imaju učinak i na poslodavce kao i na sve one koji na neki način pridonose društvenoj i gospodarskoj dobrobiti. Bez temeljnih znanja i kompetencija, pojedinci ostaju na marginama društva, tehnološki napredak ne dovodi do gospodarskog rasta, a zemlje se moraju grčevito boriti da ostanu kompetitivne u svijetu koji se mijenja velikom brzinom. Uspješni ostaju samo oni koji se prilagođavaju brzo te koji su otvoreni za promjene i inovacije. - rekla je Markočić Dekanić.

- Mnoge zemlje koje su započele reformu obrazovanja prije više desetljeća slažu se da nije problem osmisliti reformu, već ju je problem provesti. Zakoni, pravilnici, institucije, strukture - samo su vrh sante leda. Onaj nevidljivi dio koji je pod vodom obuhvaća interese, motivaciju, uvjerenja, strahove i otpor različitih interesnih skupina. Još jedan problem je taj što između početka implementacije reforme i trenutka kad počinju biti vidljivi prvi rezultati postoji veliki prazan hod. Jednom kad bude opće prepoznato da su promjene zaista nužne, potrebno je uključiti sve interesne skupine, graditi osjećaj kolektivnog vlasništva nad reformom i ojačati kapacitete za njenu implementaciju. Jedino će tako svatko od nas razviti osjećaj odgovornosti za njezin uspjeh. - završila je Markočić Dekanić.