U domovima za starije cijepljeno je 80 posto korisnika, što je, zajedno s epidemiološkim mjerama, značajno utjecalo na pad smrtnosti - kaže prof.dr.sc. Branko Kolarić, epidemiolog i voditelj povjerenstva
CJEPIVO KAO SPAS
U domovima za starije smrtnost nakon cijepljenja smanjena 17 puta,spašeno i 1000 života
- Da nije bilo cijepljenja i strogih mjera, imali bi sigurno tisuću više mrtvih, napominje epidemiolog Kolarić, dodajući kako je na vrijeme poduzeto sve kako bi se zaštitilo najranjivije skupine društva.
Zahvaljujući procijepljenosti od preko 80 posto u domovima za starije, smrtnost od COVIDA je u njima smanjena čak 17 puta, dodaje ovaj epidemiolog i voditelj Povjerenstva za suzbijanje epidemije nad starijim osobama. U Hrvatskoj je 868 domova, od kojih je 450 obiteljskih, a u svima ukupno 22 tisuće korisnika. Od posljedica zaraze u svima njima je umrlo 982 ljudi, što je 12 posto u ukupnom broju preminulih zbog COVID-a u Hrvatskoj. Kako je u drugim zemljama taj postotak 40 posto naviše, Hrvatska je, kaže Kolarić, očito domove za starije uspjela zaštititi puno bolje nego drugi.
U prvom je valu, navodi podatke povjerenstva koje je osnovalo Ministarstvo socijalne skrbi, bilo 199 zaraženih korisnika domova, a 47 ih je umrlo (23,6 posto). U drugom ih je valu zaraženo bilo 5795, a 891 je preminuo (15,4 posto), da bi smrtnost bila značajno smanjenja u zadnjem, trećem valu epidemije - zaraženih je 513, a umrlih 48 korisnika domova (9,4 posto). Razlog tome je cijepljenje, kao i zabrana posjeta i izlazaka korisnika do kraja drugog vala. U trećem valu su posjete i izlasci bili dozvoljeni, no kako je velika većina korisnika sad cijepljena, smrtnost je smanjena. Osim toga, 150 sestara u domovima educirano je za uzimanje briseva, tako da se korisnike nije izlagalo zarazi izlaženjem iz doma, i unošenjem virusa natrag u dom. U drugom valu su domovi bili male Covid bolnice, u kojima je bilo preko 2000 aktivnih slučajeva.
U početku se svakog korisnika doma kod kojeg se sumnjalo na COVID sanitetskim vozilom vozilo na testiranje, i natrag, a nakon što su medicinske sestre u domovima naučile to raditi same, iz domova su samo slani brisevi na analizu. Tako je sve išlo puno brže kad je trebalo - i testiranje, kao i hospitalizacija, jednako tako izolacija oboljelih. Sistem je prvo, kaže Kolarić, "proradio" u zagrebačkim domovima, a onda su ga preuzeli i drugi u Hrvatskoj.
Budući da je dio korisnika cijepljen već krajem prošle godine, a nije točno poznato koliko imunitet nakon cijepljenja traje, Kolarić najavljuje provođenje serološke analize, kako bi se vidjelo hoće li, i kad korisnike trebati docijepiti. Smatra se da cjepivo "drži" najmanje pola godine, no ta će preporuka najvjerojatnije biti uskoro produžena na barem osam, do devet mjeseci.
- U drugome valu, nažalost, korisnici nisu mogli umrijeti uz svoje bližnje. Cijepljenje je značajno smanjilo smrtnost od COVIDA, ali i rodbini korisnika omogućilo da s njima provedu zadnje trenutke, kaže Kolarić. Preostalih 20 posto onih koji se u domovima nisu cijepili to nije učinilo jer je bolesno u toj mjeri da cjepivo ne bi niti djelovalo; ili, manji dio, ne žele. U nekim je domovima procjepljenosti veća i od 90 posto, a novo pravilo kaže da se korisnikom smještaja niti ne može više postati bez negativnog testa na koronu uoči useljenja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
