U ekspoloziji u Rusiji ranjen kontroverzni pisac i veteran: Kremlj optužio Zapad i Kijev

Ruski pisac Zahar Prilepin ranjen je danas u eksploziji automobila u gradu Njižnij Novgorodu, objavila je ruska hitna službe, a prema Tasu, ruskoj državnoj agenciji, eksplozivna naprava bila je postavljena ispod Prilepinovog automobila.

U nesreći je poginuo njegov vozač, a Prilepin je hospitaliziran zbog lomova i potresa mozga.

Ruska policija objavila je da je napadač na Prilepina uhićen, ali još uvijek nisu poznati detalji.  

Kremlj optužio Zapad i Kijev za eksploziju 

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, na Telegramu je napisala: "Činjenica se ostvarila: Washington i NATO opskrbili su još jednu međunarodnu terorističku ćeliju - režim u Kijevu."

Zaharova je istaknula kako "izravnu odgovornost za ekspoloziju u kojoj je Prilepin ranjen snose SAD i Britanija". 

Inače, Zahar Prilepin je potpredsjednik stranke "Pravedna Rusija - Za istinu", a neko vrijeme je bio i zastupnik u ruskoj državnoj Dumi.

Njegovo se ime uglavnom, osim književnog rada, veže uz brojne političke i vojne kontroverze budući da se borio, kao ruski dobrovoljac, na Krimu još 2014. godine i u Čečeniji od 1994. do 1996. 

Iako ga je Dodik odlikovao, u BiH mu zabranjen dolazak 

U središtu skandala bio je i prije nekoliko godina kada ga je Milorad Dodik, predsjednik RS-a odlikovao Ordenom Njegoša I reda. U Dodikovoj odluci tada se navodilo da odlikovanje dobiva za "priznati rad i zasluge u kulturnom i duhovnom razvitku, kao i za posebne zasluge na polju javne djelatnosti, kojima se doprinosi jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske”.

Ulazak u BiH mu je zabranjen jer je predstavljao "prijetnju za sigurnost zemlje" pa nije mogao osobno primiti orden.

Prilepin je tada reagirao na odluku bh. institucija i rekao: “Stvar je u tome što sam donedavno bio vojnik i sudjelovao u sukobu na teritoriji Ukrajine i Donbasa. Možda je s time povezano. A možda je netko napisao nekakvu prijavu. U drugim europskim zemljama nisam doživio ništa slično."

Družio se s Kusturicom u Višegradu 

“Za mene je to čudno jer, iako u posljednje vrijeme nisam mnogo išao u inozemstvo, ove i prošle godine bio sam u Italiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i nigdje nisam imao nikakve probleme. Ovo je za mene presedan da mi jedna zemlja u Europi uskraćuje ulazak”, naveo je ruski pisac i otkrio da je često dolazio u RS gdje se družio s Dodikom i Emirom Kusturicom.

U Kusturičinom "Andrićgradu" u Višegradu uručena mu je i književna nagrada za srpski prijevod romana "Manastir". 

Ima status ikone u Srbiji 

U Srbiji, među kulturnom, medijskom i političkom elitom, Zahar Prilepin predstavlja jedno od najvećih imena suvremenih ruske književnosti.

Višestruko je nagrađivani autor čije se knjige redovito prevode i objavljuju, a često gostuje na različitim književnim programima ili održava fakultetska predavanja. Iznimnu popularnost i u Rusiji i na Zapadu stekao je romanima "Patologije", "Sanjka", "Grijeh", "Manastir.

Osvojio je i mnoge ruske nagrade - ruskog Bookera, Nacionalnog bestsellera i Boljšaj knjigu. Premda iznimno kontroverzna društveno-politička figura prevođen je na strane jezike. 

Od izbacivača u noćnim klubovima do kanoniziranog pisca 

Prilepin je rođen 1975. godine u Rusiji. Radio je kao fizikalac, izbacivač u noćnim klubovima, grobar, televiziji i radijski voditelj, urednik časopisa, a bio je i članom punk benda. Diplomirao je filologiju, a danas je kanonizirani i lektirni pisac. 

Od 1996. do 2019. godine bio je član zabranjene Nacional-boljševičke stranke, čiji je osnivač Eduard Limonov, na ovim prostorima najpoznatiji po brutalnoj epizodi iz rata u Bosni i Hercegovini, kad je pred televizijskim kamerama pucao iz protuavionskog mitraljeza po Sarajevu. 

U Hrvatskoj je 2021. godine nakladnička kuća Sandorf objavila njegov roman "Manastir".