U mirovinu sa 67 godina: Mrsić predstavio mirovinski sustav

Povoljnije usklađivanje rasta mirovina na godišnjoj osnovi za sve umirovljenike izuzev onih koji je primaju po posebnim propisima, redoviti kontrolni pregledi svake tri godine za invalidske mirovine, uvođenje prijevremene invalidske mirovine za osiguranike koji uspješno završe proces rehabilitacije pa mogu ponovno na tržište rada samo su neki od noviteta novog Zakona o mirovinskom osiguranju.

Ministar Mirando Mrsić prisjetio se kako je ova izmjena zakona bila najviše kritizirana. Uglavnom se radilo o raspravama oko dobi za umirovljenje.

- Kao što znate mi usklađujemo dob za umirovljenje žena s muškarcima što završavamo 2030. godine i tada ćemo nastaviti usklađenje dobi za odlazak u mirovinu produženjem sa 65 na 67 godina postupno tri mjeseca godišnje tako da bi se 2038. odlazilo u mirovinu sa 67 godina - kaže Mrsić. Kao najveća dostignuća svog ministarstva u pola mandata Vlade vidi ukidanje povlaštenih mirovina.

- Odmah smo na početku mandata ukinuli povlaštene mirovine za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnog suda. Bilo je puno priče oko Pošte. Mi smo na kraju između dva čitanja postigli dogovor s Hrvatskom poštom i oni umirovljenici koji sada primaju mirovinu putem pošte oko 180.000 korisnika dobivat će je na isti način, a oni koji će ići u mirovinu nakon 1. siječnja oni će primati mirovinu isključivo preko banke - ističe Mrsić.

Novosti u mirovinskom sustavu stupaju na snagu s početkom 2014. godine. Odmah u uvodu rekao je kako Zakon mora ostvariti ciljeve mirovinskog sustava, a to su adekvatnost, održivost i modernizacija. 

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava predlaže da se u mirovinu ide sa 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života te da se nakon 2030. godine produži dobna granica za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina starosti. 

Također, novim Zakonom potiče se duži rad te omogućava korištenje starosne mirovine uz rad s nepunim radnim vremenom.

- Cilj ove reforme je utvrditi mirovinski sustav s gospodarskim i demografskim kretanjima, razvijati različite načine financiranja mirovina razvojem sva tri mirovinska stupa, osigurati dužu aktivnost i kasniji odlazak u mirovinu, povećati odgovornost pojedinaca za vlastitu socijalnu sigurnost, povećati realnu vrijednost mirovina, socijalnu sigurnost umirovljenika i dugoročno stabilizirati mirovinski sustav - rekao je Mrsić. Dodao je da će tijekom 2014. sve mirovine razdvojiti na one po Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine po posebnim zakonima. 

Govoreći o osnovnoj mirovini (1. i 2. stup), Mrsić kaže da je po starom Zakonu izračun bio kompliciran, a da je sada relativno jednostavan te da se prate izdvajanja u 2. stup. Dodao je da je cilj da mirovine iz 1. i 2. stupa budu između 60 i 70 posto plaće. Usklađivanje mirovina ići će u tri kruga. 

Oni koji i sada primaju mirovinu preko Pošte, otprilike 180.000 korisnika, oni će i dalje dobivati mirovinu na isti način. Novi umirovljenici, nakon 1. siječnja, primat će mirovinu isključivo preko banke.

Mrsić je rekao i kako su kampanjom smanjili broj OIB-a koji im nedostaje te je on u Hrvatskoj 974, a 26.014 za strane umirovljenike. Dodaje da se broj svaki dan smanjuje te da će se vidjeti gdje će se to zaustaviti.

- Od ovih umirovljenika koji su u Hrvatskoj formalno, u stvarnosti su vjerojatno umirovljenici iz drugih zemalja koji trebaju ići na potpuno drugačiji režim dobivanja mirovine - rekao je Mrsić i pojasnio da svake godine moraju dostaviti potvrde o životu da bi im se nastavila isplaćivati.

Za invalidske mirovine uvode se kontrolni pregledi svake tri godine. U nekim slučajevima ona neće biti potrebna, no za neke mirovine gdje stanje nije definirano do kraja ići će se u kontrolne preglede. Postoji mogućnost i izvanrednih kontrola, temeljem čega su već oduzeli 29 invalidskih mirovina koje su stečene na nezakonit način.