News
Hrvatska
Politika
Reforme odmah
Kolumne
Crna kronika
Svijet
Poslodavac 3.0
Moja mirovina
Nestali
Domaće je najbolje
Reporteri
Potrošač
Show
Filmovi i serije
Muzika
Domaće zvijezde
Strane zvijezde
Upsss!
Reality
Joomboos Videostar
Sport
Nogomet
Rukomet
Košarka
Fight club
Tenis
Skijanje
Vaterpolo
Atletika
Formula 1
Life&style
Ljubav i seks
Zdravlje
Moda
Ljepota
Kuhanje
Psihologija
Obitelj
Dom
Putovanja
Eko
Astro
Posao
To mi treba
Osiguraj se
Sci/Tech
Internet
Gadgeti
Gaming
Auto
Znanost
Digital takeover
Znanje je osiguranje
Bolje obrazovanje 2020.
Viral
Viral fotke
Fun video
Misteriji
Dobre vijesti
Čudne vijesti
Životinje
Ljubimci
Nagrade!
Video
Specijali
Izbori2020
Koronavirus
Reforme odmah
Nestali
Zabava
Križaljke
Sudoku
Nik Titanik
Nik Sport
Cura dana
Kolumne
Sve kolumne
Tomislav Klauški
Boris Rašeta
Partnerski portali
miss7
Express
missZDRAVA
missMAMA
missGASTRO
JoomBoos
Poslovni dnevnik
Njuškalo
Večernji list
Pixsell
Impressum
Pretplata
Uvjeti korištenja
Pravila privatnosti
Oglašavanje
24sata.biz
RSS
Karijera u 24
U Njemačkoj je 22.000 Hrvata više, a čak četvrtina stanovnika zemlje je stranog porijekla...
Broj Hrvata koji žive u Njemačkoj porastao je prošle godine za 22 tisuće, objavio je u utorak njemački ured za statistiku koji je utvrdio i da je 26 posto stanovnika zemlje migrantskog porijekla. Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla. Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom. Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva. Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja. Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska. Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011. Te su osobe natprosječno zastupljene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće. Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik.