U obilazak budućeg 'europskog Hong Konga' možete za - 50 €

Liberland, izmišljena država na granici Hrvatske i Srbije, i dalje se bori s birokracijom. Ipak, njen osnivač Vít Jedlička ima velike planove za budućnost. Osnovana je i putnička agencija Liberland Travel, ali kao nevladina organizacija za promoviranje omladinskog aktivizma u manjinskim mađarskim zajednicama i arheoloških lokaliteta te razvoja turizma.

Budući da nije upisana u privredni registar kao turistička agencija, a obavlja tu djelatnost, protiv nje je pokrenut izvanredni inspekcijski nadzor, piše Blic.

- Utvrdili smo da Liberland Travel nije registriran kao turistička agencija, zbog čega smo pokrenuli inspekcijski nadzor. Predviđena kazna za ovaj prekršaj je od 100.000 do 450.000 dinara - priopćili su iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Liberland | Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL

No, turisti već dolaze da vide famoznu "državicu" koja se pojavi samo kad je nizak vodostaj. Snimaju se dokumentarni filmovi i specijalne emisije, ali sve iz vode. Naime, čim se približe kopnu, hrvatska granična policija uhićuje nepozvane goste koji kroče na teritorij čiji se vlasnik još ne zna. Vožnja čamcem do sredine Dunava i pogleda na šumu i pijesak budućeg „europskog Hong Konga” košta 50 eura. 

Vladan Jovanović, predstavnik Liberlanda u Srbiji i predsjednik Liberland Travela, tvrdi da ta naknada pokriva troškove prvenstveno benzina.

- Sređujemo zakonske regulative, turistički obilasci nisu još glavna djelatnost. Nema tolikog obujma posjeta pa je sve još uvijek improvizacija. Za koji dan sredit ćemo sve papire i raditi normalno. Imamo dobru podršku i komunikaciju sa srpskom kapetanijom, rekao je Jovanović.

Nadovezao se osnivač Liberlanda, Vid Jedlička.

- Cilj nam je privući mnoštvo turista da vide Liberland, a također želimo da se ljudi trajno presele ovdje. Ako nam već ne daju da idemo na kopno, planiramo izgradnju naselja na vodi uz obalu Liberlanda. Dunav je međunarodni plovni put, tako da građani Liberlanda imaju slobodan pristup, ustrajan je Jedlička, koji je iskoristio razvlačenje problema granice koji traje od raspada Jugoslavije. Mi zahtijevamo vijugavu granicu po katastru, dok Srbi smatraju da je granica na sredini rijeke, odnosno plovnog puta.