U Rumunjskoj epidemija ospica, a kod nas pala procijepljenost: 'Cijepljenje se sve više odgađa'

Rumunjska je 5. prosinca proglasila epidemiju ospica - bilježe dvije tisuće slučajeva u 29 od ukupno 41 okruga u državi. Tamošnje su kampanje protiv cijepljenja na društvenim mrežama urodile plodom, jer je prvom dozom cijepljeno tek 78 posto djece, a drugom samo 62 posto. Da bi postojao kolektivni imunitet, odnosno da ne bi došlo do epidemije, potrebno je cijepiti najmanje 95 posto djece, pojašnjava za 24sata voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo doc. dr. sc. Bernard Kaić, specijalist epidemiologije.

"Zahvaljuje" svima koji podrivaju napore da se djecu cijepi, jer tako, nakon hripavca, i ospice mogu zakucati na hrvatska vrata. Navodi kako  sa svakim postotkom cijepljene djece manje, rastu šanse za epidemiju ove bolesti. Ospice za necijepljenu djecu mogu biti i kobne. 

- Klasična klinička slika oboljelog je dugotrajna visoka temperatura koja, u slučaju komplikacija, može rezultirati upalom pluća ili upalom mozga. Te upale mogu biti i kobne, upozorava dr. Kaić. U Hrvatskoj, dodaje, ospica nema od 2019., ove su godine zabilježena tri uvezena slučaja koja se, srećom, nisu proširila. Manje epidemije Hrvatska je imala u Dubrovniku 2018. te u Zagrebu i Splitu 2019. Zahvaljujući intenzivnim protuepidemijskim mjerama je 2018. broj oboljelih zaustavljen na 23 slučaja, a 2019. na 52. Pada nam, međutim, procijepljenost djece, druga doza je, kaže dr. Kaić, pala nešto ispod 90 posto, još je 2020. bila sitno iznad 91 posto. Kako procijepljenost pada, raste rizik od epidemije.

Najčešća komplikacija koja može biti i kobna - teška upala pluća

Komplikacije bolesti događaju se u 17 posto slučajeva - upala uha, upala pluća, grčevi zbog visoke temperature, proljev ili encefalitis - upala mozga. Upala pluća je najčešća, u šest do 13 posto slučajeva, i vodeći je uzrok smrtnosti od ospica. U EU umire jedna osoba na svakih tisuću oboljelih. U najrizičnijoj su skupini djeca do dvije godine, trudnice te ljudi oštećenog imunološkog sustava. Još dugo nakon preboljenja, mjesecima, kod oboljelog je oslabljen imunološki sustav, a kod malog broja ljudi se i godinama poslije može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu - subakutni sklerozirajući panencefalitis.

Prema kalendaru redovitog cijepljenja u Hrvatskoj, dijete prvu dozu MO-PA-RU cjepiva protiv ospica (morbili), zaušnjaka (parotitis) i rubeole treba primiti s navršenih godinu dana te ponovo, drugu dozu, prilikom upisa u prvi razred osnovne škole. 

- Nema toliko slučajeva da roditelji odbijaju cijepiti dijete nego cijepljenje odgađaju - čekaju da dijete prohoda, progovori, i tako dalje, sve zbog neutemeljenih priča o tome kako cjepivo protiv ospica uzrokuje autizam. To traje godinama, kaže dr. Kaić. 

Rumunjska se sad bori s velikom epidemijom, koja prijeti i ostatku Europe. Puno im je djece hospitalizirano, što ne čudi budući da su 1999. imali procijepljenost od 96 posto, koja je pala na 78 posto. U cijeloj je Europi sve gore - 2018. je zabilježeno čak  83.540 slučajeva ospica diljem Europe, a samo dvije godine ranije bilo ih je nešto više od 5.200. 

NAJVIŠE OBOLJELIH SU DJECA Hripavac hara Hrvatskom: Više od 1100 oboljelih, pola županija uopće nema testiranje za bolest

Ospice su jako zarazna virusna bolest čiji su simptomi osip, kašalj, visoka temperatura, curenje iz nosa, moguće i suzenje te crvenilo očiju, kao i sitna bijela zrnca s unutrašnje strane obraza, u usnoj šupljini (Koplikove pjege). Osip se najprije javlja iza ušiju i po licu, šireći se od glave preko trupa, do ruku i nogu. Najčešće su zimi i u rano proljeće, i njihov je uzročnik virus morbila. Od zaražavanja do pojave osipa prođe najčešće dva tjedna, no moguće od sedam do 21 dan. Osip traje četiri do pet dana. 

Prenose se kapljično - govorom, kašljanjem i kihanjem, ali i preko predmeta na kojima u kapljicama oboljelog virus može preživjeti i dva sata. Lako ga se prenosi - zarazit će se preko 90 posto onih koji su bili u kontaktu sa zaraženim, ako nisu cijepljeni, ili ospice nisu već ranije preboljeli. To znači da oboljeti mogu i djeca i odrasli, pri čemu novorođenčad prvih nekoliko mjeseci štiti imunitet koji su dobila od cijepljenih majki, odnosno od majki koje su preboljele bolest. Dvije doze cjepiva štite 99 posto cijepljenih, a s jednom dozom zaštićeno je 95 posto cijepljenih, i tad ne može doći do epidemije. Protiv ospica se cijepimo od 1968. godine, kad je godišnje bilo u prosjeku 15 tisuća oboljelih. 
U Europi je od ospica 2016. bilo 13 umrlih, godinu dana kasnije čak 42, a 2018. je umrlo 72 ljudi.