'Je li se iz Dalekovoda izvlačio novac za potrebe Agrokora?'

Saborski zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić pozvao je u četvrtak u Saboru povjerenika za Agrokor Fabrisa Peruška da se očituje o tome što se događa u Dalekovodu jer, kako je rekao, vlasnik Dalekovoda upravo je Agrokor.

"Tražim od Fabrisa Peruška da se očituje što se događa u  Dalekovodu, je li znao tko se instalira u Upravu poduzeća, je li bilo izvlačenja novca za potrebe Agrokora, kakva je njegova uloga u cijelom procesu. Zatražit ću i od financijske inspekcije da ispita situaciju u Dalekovodu", kazao je Sinčić nakon stanke koju je zatražio u ime Kluba Živog zida i SNAGA-e.

Kako je pojasnio, u Dalekovod proizvodnji d.o.o. svoje vlasničke udjele ima Dalekovod d.d., a 60 posto dionica Dalekovoda d.d. drži konsolidator koji je dio koncerna Agrokor i gdje je na Trgovačkom sudu upisan povjerenik Peruško.

"Situacija u Dalekovodu nije dobra, već 2010. godine radnici su morali pristati na smanjenje plaća od 30 posto, a sada se traži od njih da pristanu na još toliko smanjenje. Neizvjesna je budućnost 580 radnika koji rade za Dalekovod proizvodnju", upozorio je Sinčić.

Spomenuo je i imenovanje Gorana Kolaka u Upravu Dalekovod proizvodnje, koji je ujedno član savjetničkog tima ministra obrane Damira Krstičevića i član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ustvrdivši da "gdje klijentelizam prođe, tu trava ne raste".

Silvano Hrelja (HSU) pozvao je pak Vladu da ne propusti mogućnost financiranja ugradnje dizala u višestambenim zgradama koristeći sredstva iz EU fondova.

"Imamo mogućnost da se to financira u iznosu od 80 do 85 posto iz sredstava Europske unije", naglasio je Hrelja dodavši da je riječ o poslu od 538 milijuna eura. Stoga je pozvao Vladu da u suradnji s lokalnom samoupravom dozna potrebe i definira prioritete.

Bulj u povodu Svjetskog dana voda: Ne vodimo dovoljno računa o tom resursu

Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj podsjetio je u četvrtak kako se danas obilježava Svjetski dan voda te je poručio kako se o tom ključnom resursu 21. stoljeća ne vodi dovoljno računa, a iznio je i podatak prema kojem, zbog nedostatka pitke vode, dnevno u svijetu umire velik broj djece.

"Hrvatska ima najviše resursa pitke vode u Europi no ne vodimo o njoj dovoljno računa... Zbog globalnog porasta stanovništva do 2050. globalno potraživanje za vodom narast će za 55 posto", naveo je Bulj nakon stanke u Saboru.

Naveo je i podatak da u nekim zemljama dvije trećine stanovništva nema dostupnost pitke vode, a najteže je u Africi.

U Hrvatskoj, kaže, ne vodimo računa o otpadnim vodama pa tako, kaže, u Nacionalnom parku Plitvice otpadne vode utječu bez filtera i zaštita u podzemlje.

Od Krke do Neretve najveći je potencijal vode, no i tamo su nasrtaji na te resurse, rekao je Bulj.

Imamo studij muzeologije, a u muzejima ne rade muzeolozi

U Hrvatskoj godišnje jedan muzej posjeti 17.000 ljudi, u Poljskoj čak 38.000 ljudi, Beč zahvaljujući dvorcima i muzejima više zaradi od turizma od cijele naše obale, imamo studij muzeologije, a u muzejima ne rade muzeolozi, upozoreno je u četvrtak u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o muzejima.

"U Hrvatskoj samo 77 muzeja od njih ukupno 284 ima više od 5000 posjetitelja godišnje, što znači da su muzeji prazni. Najbolji europski muzej je u Valjevu u Srbiji, što pokazuje da pitanje novca nije presudno već pitanje kreativnosti", rekao je Branimir Bunjac (Živi zid).

Muzeji slabo posjećeni, premalo zaposlenika i prihoda

"U muzejima je ukupno zaposleno 25 osoba na 100.000 stanovnika, Sloveniji 114, a Austriji 117", uspoređivao je Bunjac navodeći da nam jedan muzej posjeti 17.000 ljudi, dok u Poljskoj čak njih 38.000, ali i kako Beč zahvaljujući dvorcima i muzejima više zaradi od turizma od cijele naše obale.

"U Hrvatskoj su muzeji slabo posjećeni, premalo je zaposlenika i premalo prihoda. Imamo studij muzeologije, a u muzejima se zapošljavaju sve struke osim muzeologa", zamjerao je Bunjac.

HDZ-ova Sanja Putica zamjerila je "defetizmu i primjesama nečeg negativnog u raspravi".

"Ako se u Hrvatskoj nečim možemo pohvaliti onda je to naša kulturna baština", naglasila je Putica podsjećajući kako imamo Strategiju turizma u kojoj su definirane mjere kulturne politike.

Prijedlogom zakona po prvi se puta u zakon uvodi središnje matično tijelo - Muzejski dokumentacijski centar (MDC), kojem je osnivač država i koji ima ulogu organizatora i koordinatora rada muzeja.

Poslovi tog tijela su organiziranje i koordiniranje provedbe matične djelatnosti unutar sustava muzeja, prikupljanje, obrada i objava podataka o muzejima, muzejskoj građi, muzejskim zbirkama i muzejskoj dokumentaciji u muzejima u Hrvatskoj, kao i muzejske statistike i godišnjih izvješća.

Muzeji mogu biti javni i privatni, a novina su muzeji vjerskih zajednica sa ciljem uključivanja bogate crkvene baštine u hrvatski sustav, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak.

Ivan Kirin (HDZ) pitao je Bunjca što bi, po njegovu mišljenju, trebalo napraviti s brodom Galeb ili spomenicima Drugog svjetskog rata.

O Titu i alkarskom muzeju

"Može netko ne voli Tita, ali ako postoji puno ljudi koji ga vole to treba jasno isprezentirati. Onaj tko će zbog toga doći u Hrvatsku treba mu omogućiti da vidi", odgovorio mu je Bunjac. Dodao je i kako nije za rušenje spomenika jer se povijest ne može promijeniti.

"Koliko je djece obišlo alkarski muzej u Sinju? Mi ne cijenimo naše vrednote u koje je država puno uložila pa kako onda da očekujemo nešto od stranaca", pitao se Miro Bulj (Most).

Prijedlog da se muzeje obveže da do kraja 2020. provedu inventarizaciju zabrinuo je SDP-ovu Mariju Alfirev koja je zamjerila kratkoći roka, a upozorila je i na svojevrsnu potkapacitiranost stručnih osoba za taj posao, dodajući kako tako stručan rad treba kvalitetno odraditi.

"Puno muzeja već je odradilo inventarizaciju. Postoje kvalitetni informatički programi koji omogućuju da se u kratkom vremenu obavi popis sve građe u muzejima", odgovorio je Poljičak.

Zahtjev za smjenu Martine Dalić u dnevnom redu Sabora

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izvijestio je u četvrtak kako je u saborski dnevni red uvršten prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić, koji je podnijelo 37 zastupnika .

"Ta točka se automatizmom uvrštava u dnevni red", izvijestio je Jandroković na početku saborskog zasjedanja. 

Oporba je u utorak Jandrokoviću predala zahtjev za opoziv ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić koji je u ime svih podnositelja potpisao tajnik Mosta Nikola Grmoja.

Na taj je zahtjev svoje potpise je stavilo 37 zastupnika, koji uključuju šest oporbenih klubova te nezavisne zastupnike.

Sabor o dokumentima HNB-a

Hrvatski će sabor raspravljati o polugodišnjim informacijama o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2017., te prvo i drugo polugodište 2016., koje mu je podnijela Hrvatska narodna banka (HNB), a pred zastupnicima će se naći i prijedlog zakona o muzejima.

Vlada na ta tri spomenuta dokumenta HNB-a nije imala primjedbi, a matični Odbor za financije i državni proračun predložio je Saboru da ih primi na znanje. Polugodišnje informacije obuhvaćaju pregled gospodarskih kretnja, kretanja u financijskom sektoru i aktivnosti HNB-a u spomenutim razdobljima.