Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Iran i BiH su od 1992. do danas prošli različite faze međusobnih odnosa, pri čemu je u početku Teheran bio rezerviran nastojeći održati dobre odnose s Jugoslavijom
Ubijeni iranski general Kasem Sulejmani planirao je akcije protiv američkih interesa i na europskom tlu, uključujući tu i Bosnu i Hercegovinu, ističe u utorak na svojoj naslovnici sarajevski "Dnevni avaz".
Prijedlog rezolucije američkog Senata, kojom se odaje priznanje pripadnicima vojske i obavještajne zajednice za likvidaciju generala Sulejmanija potvrđuje nagađanja kako je on svoje akcije protiv SAD-a planirao i na europskom tlu, uključujući tu i BiH, navodi "Avaz".
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:32
Ovaj list, čiji je stvarni vlasnik Fahrudin Radončić, aktualni ministar sigurnosti BiH, objavio je na prvoj stranici naslov "Sulejmani planirao terorističke napade u BiH" samo dan nakon što se ministar sigurnosti u Sarajevu sastao s američkim veleposlanikom u BiH Ericom Nelsonom, s kojim je, kako je potvrđeno, razgovarao o pitanjima vezanim za borbu protiv terorizma.
List ne donosi nikakve činjenice koje bi do sada bile nepoznate, no ukazuje na to da rezolucija, koju je predložila skupina republikanskih senatora, izrijekom spominje BiH kao jednu od lokacija na kojoj je bivši zapovjednik postrojbe Kuds Iranske revolucionarne garde planirao napade.
U rezoluciji predloženoj 9. siječnja stoji kako je Sulejmani "planirao ili podržao brojne druge smrtonosne napade protiv SAD i njihovih saveznika, uključujući zavjeru protiv veleposlanika Saudijske Arabije u SAD Adela al-Jubeira i napade na veleposlanstvo SAD u Bagdadu 31. prosinca 2019. kao i (da je) planirao napade u Njemačkoj, Bosni, Bugarskoj, Keniji, Bahreinu i drugdje".
Sigurnosne službe u BiH niti bilo tko od dužnosnika te zemlje do sada nije komentirao navode o planovima Irana za provedbu terorističkih napada.
Iran i BiH su od 1992. do danas prošli različite faze međusobnih odnosa, pri čemu je u početku Teheran bio rezerviran nastojeći održati dobre odnose s Jugoslavijom kojom je upravljao Slobodan Milošević.
Ti su odnosi postupno promijenjeni od 1993., od kada Iran postaje jedan od važnijih dobavljača oružja za potrebe Armije BiH instalirajući istodobno na teritoriju te zemlje široku mrežu svojih obavještajaca i vojnih časnika.
Po okončanju rata u BiH američki pripadnici tadašnjeg IFOR-a su 1996. identificirali poseban kamp na planini Pogorelica, kod Fojnice u središnjoj Bosni, koji je služio za terorističku izobrazbu, a vodili su ga pripadnici tadašnje iranske tajne službe Vevak.
IFOR je taj kamp prisilno rasformirao, a vlastima BiH je postavljen ultimativni zahtjev da iranskim instruktorima moraju naložiti da napuste zemlju.
Posljedni incident u odnosima Sarajeva i Teherana zabilježen je 2013., kada je BiH protjerala dvojicu Iranaca koji su imali diplomatski status, a utvrđeno je kako su se bavili "nedopuštenim aktivnostima".
Radončić, koji je i tada bio ministar sigurnosti, kazao je kako je Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) utvrdila da su se diplomati Hamzeh Dolab Ahmad i Jadidi Sohrab ponašali "protivno odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima". Mediji su pak objavili kako su se njih dvojica bavili špijunažom.
24sata © 2026
