Učenice su lošije u prirodnim predmetima zbog predrasuda

Veliko istraživanje koje je OECD proveo u 50 zemalja pokazalo je da bi učenice u školi bile još bolje kad bi ih roditelji ohrabrivali u tehničkim predmetima. Hrvatska je jedna od zemlja na koje se to posebno odnosi.

Rezultati testova među učenicima obaju spolova viših razreda osnovnih škola u članicama OECD-a i partnerskim zemljama pokazali su da su učenice doista slabije iz matematike i fizike. Testove iz matematike u razini odličnog uspjelo je riješiti 14,7 posto učenika i samo 10,6 posto učenica. 

U Hrvatskoj su, pak, ti odnosi 8,7 posto prema 5,2 posto u korist učenika, a slično je i s fizikom u kojoj je odlične rezultate na testovima postiglo 5,3 posto učenika i 3,8 posto učenica. Mjesto na kojem se pali alarm na uzbunu zbog sustava koji na neki način koči djevojčice u obrazovanju i razvoju tijekom odrastanja jest podatak da su u ukupnim rezultatima učenice čak i bolje od učenika jer su promatrana testiranja, osim matematike i fizike, obuhvaćala i pismenost, odnosno poznavanje književnosti. 

U tome su učenice bile izrazito bolje u svim zemljama svijeta, a u Švedskoj i Finskoj čak i dvostruko bolje od školskih kolega. Znanstvenici su imali nekoliko teorija zašto je tome tako, pa su provjerili i samopouzdanje djece u odnosu na matematiku i fiziku, odnosno osjećaju li strah od tih predmeta. U ukupnoj populaciji djece te dobi u Hrvatskoj, učenici su za čak 23,8 posto imali prosječno bolje rezultate od učenica, ali kad su analitičari u obzir uzeli samo onu djecu koja su rekla da se ne boje matematike, ispalo je da se razlika istopila na pukih 3,2 posto. Uz to, onih 23,8 posto razlike u znanju učenika u odnosu na učenice iz matematike ispalo je da se svelo na samo devet posto kad su se promatrala samo djeca koja pohađaju nastavu u kojoj se primjenjuju napredne tehnike učenja povrh standardnog nastavnog programa.

Drugim riječima, učenice su pokazivale izrazito bolje rezultate kad su ih ohrabrivali da se bave matematikom i fizikom te kad su se nastavnici njima bavili na način koji im je osobno više odgovarao. Istraživanje je pokazalo da su učenice inače vrednije u školi, da više rade domaće zadaće, češće čitaju iz zadovoljstva i manje dangube s videoigrama nego dječaci, a to se onda odražava i na učestalost ponavljanja razreda djevojčica, odnosno dječaka. Upravo zato zadane minimume iz sva tri testirana predmeta u Hrvatskoj nije uspjelo zadovoljiti samo 7,2 posto učenica i čak 15,8 posto učenika. 

Iznenađujuće je da su učenice u stvari bile bolje od kolega čak i u čisto matematičkim problemima, ali su strašno podbacivale tamo gdje su isto to znanje morale primijeniti na životne primjere, poput zadatka s računanjem vremena kad će koji vlak stići na istu stanicu. Riječ je više o tehničkom načinu razmišljanja. Tako su analitičari uočili da u Hrvatskoj 17,2 posto 15-godišnjaka razmišlja o tehničkim zanimanjima u budućnosti, dok istu mogućnost razmatra samo 3,5 posto učenica. Slični su odnosi prisutni i u cijelom OECD-u. To je vrlo opasno, navodi se u studiji, jer su tehničke struke traženije, bolje plaćene i u njima se znanost puno brže razvija nego u drugim područjima, što može činiti razliku u standardima djece kad jednom odrastu, a tu dolazimo i do štete koju roditelji u Hrvatskoj čine svojim kćerima.

Upitani da odgovore koja zanimanja očekuju od svoje djece da jednog dana rade u njima, samo 20 posto roditelja hrvatskih učenica navelo je neka od tehničkih zanimanja, dok su se za njih odlučili roditelji čak 45,4 posto učenika. Slični odnosi su i u Italiji i Mađarskoj, ali su, primjerice, u Njemačkoj, zemlji koja je pojam za ekonomski razvoj i prava žena, bitno manje na štetu učenica. One su se u istraživanju pokazale kao ambicioznije. Njih 17 posto više nego kolega vjeruje da će jednom studirati, a i češće nego učenici pretražuju internet u potrazi za informacijama o budućoj karijeri i obrazovanju.

Učenici u Hrvatskoj, pak, češće su nego učenice odgovarali da takve informacije pronalaze u školi, a to je značilo da su učenice češće prisiljene izvan škole, izvan sustava, tražiti informacije o onome što ih profesionalno zanima u planiranju budućnosti.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje