Nastavnik hrvatskog jezika Neven Martinec u OŠ Gustava Krkleca u Novom Zagrebu već četiri godine vodi pripremnu nastavu iz hrvatskog jezika za učenike strance
UČE HRVATSKI JEZIK
Učitelj Neven: Moj razred dolazi iz cijelog svijeta, pričamo i uz pomoć google prevoditelja...
Čitanje članka:
6
min
S kapuljačom na glavi i velikim ruksakom na leđima, Aisha (12) kroz sitnu kišu trčkara prema ulazu škole. Naslanja ruke i lice na staklo i pogledom traži učitelja Nevena. Upravo počinje sat pripremnog hrvatskog jezika na kojem Aisha i drugi učenici iz raznih strana svijeta koji su došli živjeti u Hrvatsku, uče savladati naš jezik.
Zajedno odlazimo u veselu šarenu učionicu u kojoj ova djeca uče prve riječi i rečenice na hrvatskom jeziku.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Još fale pingvini
- Imao sam učenike iz sjeverne Amerike, SAD-a, Kube, Venezuele, Kolumbije, Argentine, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Rusije, Čečenije, Dagestana, Osetije, Njemačke, preko Bliskog Istok,a Azije - Palestina, Sirija, Irak, Iran, Turska, Kurdistan, Mongolija, Kina, do Angole i DR Konga. Samo još nam fale pingvini s Antarktike - smije se Neven Martinec, profesor hrvatskog jezika koji pripremnu nastavu za djecu strance u OŠ Gustava Krkleca u naselju Travno u Novom Zagrebu vodi već četiri godine.
Godišnje kroz njegov razred prođe 30-ak učenika. Nastava se provodi u dva ciklusa po 70 sati, svaki dan po dva školska sata. Jedan ciklus traje 35 dana. Dok idu na pripremnu nastavu, ne ocjenjuje ih se u redovnoj nastavi.
- Nažalost, to je zaista premala satnica za njih. Mislim da bi trebalo puno više sati, čak i treći ciklus, no sad se nosimo s ovim što imamo - ističe Neven koji je jako zadovoljan sa svojim učenicima, a imao je najrazličitija iskustva jer djeca dolaze iz najrazličitijih kultura i običaja.
'Ovdje nema predmeta šah!'
Iako je u godinama velike migrantske krize ova nastava pokrenuta zbog djece izbjeglica, danas na nastavu dolaze djeca koja su u Zagreb i Hrvatsku stigla iz raznih razloga. Dio ih je u tranzitu, te vrlo brzo s obiteljima idu dalje, dio ih dolazi "zauvijek".
Sestra i brat Polina Zhuravleva (11) i Iaroslav Zhuravlev (13) u Zagreb su stigli iz Armenije. Prije su živjeli u Rusiji. U Zagrebu su već godinu dana i upravo su s najboljim rezultatom položili test nakon drugog ciklusa pripremne nastave. Pohađaju nastavu u OŠ Ivo Andrić i već su se potpuno uklopili. Pitamo ih što im je drugačije u našim školama.
- Ovdje nema predmeta šah, to smo imali u Armeniji. I imamo doručak, ručak i užinu, tamo je bio samo doručak. Inače je sve vrlo slično. Imam jako puno prijateljica - govori nam tečnim hrvatskim Polina koja ide u 4.b.
Govore engleski, njemački, ruski, hrvatski...
S obzirom na to da su roditelji planski doselili u Hrvatsku, u kojoj planiraju i ostati, učili su hrvatski u online nastavi mjesecima prije nego što su došli. Stoga im nije bio težak dolazak u novi grad i razred.
- Najteže nam je savladati ije i je, te č i ć. Mislila sam da neću ništa razumjeti kad smo došli, ali iznenadila sam se, slični su jezici - govori Polina, koja uči još i njemački.
Iaroslav završava šesti razred, kaže kako su mu malo teži povijest i geografija, zbog puno stručnih riječi. Oboje treniraju aikido, a on se bavi i badmintonom.
Većina ove djece su poligloti, uz svoj materinji jezik većina ih govori engleski, često još i jezik neke od zemalja u kojoj su živjeli prije, te sad i hrvatski.
- To, naravno, ovisi i o samoj motivaciji djece. Imao sam učenicu iz Kube koja je jako zavoljela hrvatski jezik, sve je pamtila i ponavljala. S druge strane, neki teško i sporo pamte, pa se borimo s nekim lekcijama. Osmislio sam i ispit za pola ciklusa, da vidim koliko su učenici usvojili. A nakon vikenda ih malo ispitujem, vrste voća, povrća, obiteljsko stablo, životinje. Najvažnije je da nauče barem nekakav razgovorni hrvatski. Teško da ćemo se mi dohvatiti svih termina koje će imati na matematici, fizici, ili kemiji - ističe Neven.
Odmah idu na redovnu nastavu
Lakše mu je raditi s mlađim učenicima, kaže. Oni brže usvajaju jezik, a uče kroz igru. Na satu je i sedmogodišnji Ledion Smajli. S obitelji je u Zagreb došao s Kosova i sramežljivo nas promatra iznad bojanke. On je tek započeo s pripremnom nastavom, kratko nam kaže da mu se sviđa ovdje.
- Najteže je djeci koja dođu u 7. i. 8. razred. Ti učenici istovremeno s pripremnom nastavom idu i na redovnu nastavu, slušaju matematiku, fiziku, povijest, što im je zaista teško. Još ako nisu motivirani, to je teže. To ovisi i o karakteru djece, hoće li si brzo naći prijatelje. Imali smo dvije curice iz Venezuele i Kolumbije koje su se držale zajedno i samo su pričali na španjolskom, što ih je opet blokiralo u učenju - prisjeća se Neven.
Zabavno je i kad se "sudare" običaji.
- Nikad ne znaš kakva će djeca doći, koji jezik govore. I danas u nedjelju navečer prije novog ciklusa imam tremu, kako ćemo se sporazumjeti, hoće li se snaći, to je još enigma koja te dočeka. Ali mi to sve brzo svladamo. Jednom je došla učenica iz Kine, opet upoznavanje s njezinom kulturom. Ona je usred nastave znala zaklopiti oči, ja je pitam: Spavaš li? A ona kaže: Ne, ne, samo razmišljam, mi u Kini to tako radimo - smije se.
Doselili se zbog boljeg života
Njoj je bilo jako teško svladati latinicu, kao i onima koji su dosad koristili ćirilicu, dodaje. Oni prvo moraju svladati pismo.
Aisha je u Zagreb stigla prije osam mjeseci iz Portugala, u kojem je živjela od svoje osme godine, te pohađa nastavu u OŠ Zapruđe. Sa svojim prijateljicama sluša hip-hop, prati TikTok. Obitelj se doselila zbog boljih životnih uvjeta.
- Slično mi je ovdje živjeti kao u Portugalu. Ovdje je život bolje organiziran nego u Angoli, sjećam se da nam je tamo bilo teško. Učim razne stvari s učiteljem, malo mi je težak hrvatski. Govorim portugalski i njemački, koji mi je najteži. U hrvatskom mi je najteže čitanje i glasovi č i ć, š. S prijateljima u razredu uglavnom pričam engleski, i malo hrvatskog - priča nam Aisha.
'Treba im više sati nastave'
I Neven već postaje poliglot. Pitamo ga kako to izgleda kad djeca dođu, posebno ako nemaju nikakvih dodira s hrvatskim, a jezik i kultura su im skroz različiti od naše?
- Prvo tražimo neki zajednički jezik, obično je to engleski, a sad sam već dosta naučio i španjolski. Ako znaju engleski, to je lakše. Tako da Aisha, primjerice, već počinje usvajati fraze i koncepte. Imao sam djecu iz Albanije koja govore samo albanski, djecu s Kube koja govore samo španjolski, na početku smo se snalazili, počinjali s temeljima, koristio se Google translate. Išli smo od nule s hrvatskim, i na prezentacijama sam sve prevodio na španjolski. I tako smo napredovali - govori Neven, koji na početku rada s djecom strancima nije imao nikakve literature ili priručnika za rad.
Sam je izrađivao materijale za učenje, skripte, posuđivao od supruge koja je također vodila pripremnu nastavu. Sad je, kaže, puno lakše. Jednako tako, nastavnici i učitelji koja ova djeca dolaze na redovnu nastavu, moraju za njih priređivati posebne materijale, prevoditi im, sporazumijevati se s njima.
- Za njih je važno da nauče komunikaciju dovoljno da se mogu uklopiti u razred, upoznati s novim prijateljima, ostalo će sami morati povezivati kroz nastavu. Nažalost, ne bave se svi s njima kako bi trebalo, a i ponekad prođu mjeseci prije nego što ih se uključi u pripremnu nastavu. Mislim da bi to trebalo biti bolje riješeno - ističe Neven Martinec.
Marijana Maričić, ravnateljica OŠ Gustava Krkleca:
U vremenu kada Hrvatska sve jasnije postaje zemlja useljavanja, sustavan pristup integraciji, osobito kroz obrazovanje, postaje ne samo društvena potreba, već i strateški prioritet budućih javnih politika. Stoga je studijski posjet hrvatske delegacije Berlinu u travnju, s ciljem upoznavanja njemačkih modela integracije djece, mladih i odraslih migrantskog podrijetla u obrazovni sustav i tržište rada, za nas bio važno iskustvo.
Ova migracijska tranzicija ukazuje na potrebu jačanja institucionalne spremnosti, razvoja kvalitetnijih integracijskih politika te učinkovitije zaštite stranih radnika. Upravo zato razmjena iskustava s državama poput Njemačke predstavlja važan korak prema razvoju održivih rješenja u Hrvatskoj.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
