Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ova tragedija na Elbrusu podsjetila je i na jednu od najvećih nesreća u povijesti hrvatskog alpinizma, koja se dogodila prije više od pola stoljeća
Planinarski svijet potresla je velika tragedija na Elbrusu u Rusiji, gdje je, prema pisanju Avaza, tijekom uspona poginulo petero članova ekspedicije iz Bosne i Hercegovine. Među njima je bila i dr. Meliha Čaušević, specijalistica maksilofacijalne kirurgije i iskusna planinarka koja je prije samo godinu dana govorila koliko su u planinama iskustvo, priprema i vremenski uvjeti presudni za siguran uspon.
Prema pisanju Avaza, na Elbrusu su poginuli dr. Meliha Čaušević, Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam, svi iz Zenice. Jedini preživjeli članovi ekspedicije su Haris Adilović i Kemal Vidimlić. Drama je započela kada je sedmeročlana skupina krenula prema vrhu. Iako su vremenski uvjeti u početku bili povoljni, ubrzo su se naglo pogoršali. Vjetar je puhao brzinom do 45 kilometara na sat, a do jutra dosegao oko 70 kilometara na sat, što je dodatno otežalo boravak na planini. Jedan od preživjelih uspio se sam spustiti i pozvati pomoć, dok su drugoga pronašli spasitelji. Obojica su prevezena u bolnicu.
Čaušević je prošle godine postala prva žena iz Bosne i Hercegovine koja se popela na planinu Kinabalu u Maleziji, visoku 4.095 metara. Nakon tog uspjeha govorila je o važnosti priprema, ali i o tome da u planinama ponekad presudi nešto na što čovjek ne može utjecati.
- Tako je to u planinarenju, možete sve isplanirati, ali kada dođe dan uspona, vrijeme vam jednostavno ne dopusti i morate odustati - rekla je tada za Avaz.
Istaknula je i da u planinarenju nije presudna samo fizička spremnost, nego i sreća da se u pravom trenutku nađete na pravome mjestu.
Ova tragedija na Elbrusu podsjetila je i na jednu od najvećih nesreća u povijesti hrvatskog alpinizma, koja se dogodila prije više od pola stoljeća.
Naime, 24. srpnja 1974. godine, tijekom uspona smjerom Križ Ušbe u sjeverozapadnoj stijeni Ušbe na Kavkazu, život su izgubila četvorica istaknutih hrvatskih alpinista, Ante Bedalov, Nenad Čulić, Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak, objavio je Hrvatski planinarski savez.
Na alpinističkom pohodu na Kavkaz sudjelovalo je 15 alpinista iz tadašnje države, među kojima šestorica iz Hrvatske. Nakon aklimatizacijskog uspona na Elbrus članovi ekspedicije podijelili su se u tri skupine radi penjanja na različitim smjerovima. Bedalov, Čulić, Tabaković i Vrdoljak odabrali su tehnički vrlo zahtjevan smjer Križ Ušbe.
Uspon su započeli 23. srpnja 1974., a već sljedeće večeri slovenski alpinisti vidjeli su dvije crvene rakete ispaljene iz stijene, znak da je hrvatskim penjačima potrebna pomoć. Te noći područje je pogodilo snažno nevrijeme, a helikopter zbog loše vidljivosti nije mogao poletjeti u akciju spašavanja. Tek 26. srpnja spašavatelji su pronašli tijela Ante Bedalova i Urse Vrdoljaka, dok su Nenad Čulić i Viktor Tabaković ostali zatrpani pod ledom.
Njihova tijela pronađena su tek desetljećima kasnije. Nakon što je 2011. češki alpinist na ledenjaku Ušbe pronašao tijelo nepoznatog planinara i dio opreme, Hrvatski planinarski savez i HGSS organizirali su potragu. Godine 2012. pronađeno je tijelo Viktora Tabakovića, a godinu poslije, kada su se iz leda pojavili novi posmrtni ostaci, potvrđeno je da pripadaju Nenadu Čuliću. Obojica su nakon identifikacije prevezeni u Hrvatsku i pokopani uz sve počasti.
Hrvatski planinarski savez tu je nesreću opisao kao najveću u povijesti hrvatskog planinarstva i alpinizma. Ante Bedalov, Nenad Čulić, Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak bili su iskusni alpinisti i gorski spašavatelji, a tragedija na Kavkazu ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskom planinarstvu.
Više od 50 godina nakon te nesreće, nova tragedija na Kavkazu ponovno je pokazala koliko planine, unatoč iskustvu, pripremi i opremi, mogu biti nepredvidive kada se vremenski uvjeti iznenada promijene.
24sata © 2026
