Dekanica osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Emina Berbić Kolar iz godine u godinu podiže interes za taj studij. Među studenticama su i žene zrele dobi koje su našle novu karijeru
SVE POLAŽU IZ PRVE
Upisala je fakultet s 40 godina: 'Postala sam baka i brucošica u istoj godini, studiram s kćeri...'
Čitanje članka:
5
min
Ako bilo koga upitate sjeća li se svojeg prvog učitelja ili učiteljice, dobit ćete potvrdan odgovor. Svi pamtimo osobu koja nas je uvela u svijet škole, učenja, znanja, koja je prepoznala naše potencijale i usmjerila k onome što radimo najbolje. Upravo zbog toga je gotovo nevjerojatno da je već godinama učiteljsko zanimanje u Hrvatskoj deficitarno, da se mladi rijetko odlučuju biti tete u vrtiću, učitelji, edukatori, logopedi, rehabilitatori, čak u tolikoj mjeri da je država ta zanimanja proglasila od državnog značaja.
Dodatni studijski programi
Situaciju pomalo popravlja osječki Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, koji već nekoliko godina zaredom upisuje sve više studenata za ta deficitarna zanimanja, pa je tako i ove godine, već u ljetnom roku, upisao 397 brucoša. Ukupno imaju 1410 studenata i postali su najbrže rastuća sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.
Najveću zaslugu za to ima dekanica Emina Berbić Kolar, koja godinama nastoji unaprijediti fakultet te uvesti dodatne studijske programe. Dala je priliku i onima koji su u zrelijim godinama odlučili završiti fakultet i promijeniti zanimanje, što je posebna dodana vrijednost ovog fakulteta. Naime, svake godine fakultet upiše od 10 do 15 žena između 40 i 50 godina starosti koje za tri godine studiranja steknu diplomu i novo zvanje.
- Riječ je o izvanrednim studijskim programima ranog i predškolskog odgoja te edukacijskog rehabilitatora, za sve koji su maturirali prije 2010. godine, neovisno o tome jesu li prije završili fakultet ili ne. Sad imaju priliku vratiti se u klupe. Tu kvotu popunjavamo na studiju u Osijeku, Požegi i Slatini - kaže dekanica Berbić Kolar, koja je posebno ponosna na svoje senior studentice.
'Žongliranje' sa životom i fakultetom
Razgovarali smo s nekima od njih i sve kažu kako je studiranje s 40+ izazovno, najviše zbog "žongliranja" s vremenom i obiteljskim obvezama u danu.
- Već 24 godine radim kao učiteljica razredne nastave u osnovnoj školi. Odlučila sam upisati izvanredni studij za edukacijskog rehabilitatora jer svake godine imam sve više učenika s različitim poteškoćama - kazala je Ivana Razumović (45) iz Osijeka, koja je na drugoj godini studija.
S njom je "u klupi" i Jasmina Safundžić (40) iz Požege.
- Završila sam upravno pravo davnih godina, ali potrebe za tim poslom nema, pa sam se našla kao pomoćnik u nastavi. Edukacijska rehabilitacija nametnula se kao logičan potez s obzirom na to da želim ostati u sustavu. Iskoristila sam ovu priliku i, eto, svaki dan putujem na relaciji Osijek - Požega na fakultet, potom idem na posao. Naporno je fizički, ali kad nešto jako želiš, onda nađeš način - kaže Jasmina, čija je kći također studentica na ovom fakultetu, ali u Požegi.
Zanimljivo je da je Jasmina prošle godine postala i baka i brucošica!
'Nemam vremena za ponavljanje'
- Nisam prije išla na fakultet iako sam cijeli život željela biti teta u vrtiću. Majka sam troje djece. Sad sam našla vrijeme za sebe i odlučila promijeniti profesiju. Najizazovnije u studiranju u 40-ima je obaviti sve obveze u kućanstvu te zadovoljiti ispitne rokove na fakultetu. Sve ispite zato dajem od prve jer nemam vremena za ponavljanje, a i zato što bi me bilo sram pasti. Iako je fakultet zahtjevan, moraš učiti, ali u ovim godinama učenje je lakše jer po iskustvu pamtiš ono što je bitno - kaže Marija Petrović (40) iz Valpova te dodaje kako joj dvojka "za prolazak" nije prihvatljiva, čak i četvorka izaziva nezadovoljstvo. Sve "zrele studentice" kažu kako im njihova djeca kažu da su štreberi.
To je studij koji se plaća, ali žene ističu kako je školarina od oko 1000 eura za godinu prihvatljiva. Fakultet je upisala i Mirna Bezer (48) iz Osijeka, koja u FOOZOS-u radi kao službenica, ali ju je dekanica nagovorila da upiše edukacijsku rehabilitaciju.
Radila je u bankarstvu, sad ide u razred
- Sigurna sam da ćemo odmah naći posao jer nam ga već nude iako još nismo diplomirale. Za ovo studiranje žrtvujemo mnogo toga, najviše slobodnog vremena, kojeg smo ionako imale malo, zatim prijatelje, osobna zadovoljstva, treninge, obiteljsko zajedništvo... Ali tri godine prođu dok se okreneš - kaže Mirna, koja je 15 godina radila u bankarstvu.
Sve studentice seniorke kažu kaku imaju podršku svojih obitelji, iako im se djeca uglavnom čude što su odlučili studirati, a ne moraju.
FOOZOS od ove je godine dobio pravo izvođenja prijediplomskog studija ranog i predškolskog odgoja u Požegi, gdje je upisano prvih 50 studenata, a od Agencije za znanost i visoko obrazovanje zatražili su pokretanje inicijalne akreditacije za diplomski studij logopedije, što je također deficitarno zanimanje.
Studenti iz cijele Hrvatske
- Na logopediju nam dolaze studenti iz cijele Hrvatske. U stalnoj sam borbi za fakultet jer nastojim razviti studijske programe koji su doista potrebni, a suočena sam i s nedostatkom nastavnika i prostora; tu je i novi Zakon o znanosti i visokom obrazovanju te Zakon o kvaliteti, koji je vrlo rigorozan i koji uvjetuje inicijalne akreditacije. Ali kad čujem ove žene koje s radošću upišu zanimanje koje su cijeli život htjele raditi, koje je, k tome, deficitarno, onda zaboraviš sav taj tegoban put - kaže dekanica Berbić Kolar te dodaje da se na učiteljske studijske programe muškarci rijetko odlučuju, pa je FOOZOS pretežno "ženski" fakultet.
Prije su učitelji bili samo muškarci, a sad...
- Nekad je učitelj bilo isključivo muško zanimanje, a sad se pretvorilo u gotovo isključivo žensko zanimanje, iako su muški učitelji i odgojitelji među djecom vrlo dobro prihvaćeni. No žene s djecom, nezaposlene, s loše plaćenim poslovima, bolesnim roditeljima, svakakvim obiteljskim pričama, prije će se odvažiti upisati fakultet i budu bolji studenti nego djevojke koje dolaze iz srednje škole. Jer one znaju da će odmah nakon studiranja naći dobar posao u dječjim vrtićima, bolnicama, domovima zdravlja, staračkim domovima, različitim dnevnim bolnicama i ustanovama - zaključuje dekanica, koja je tijekom svojeg četverogodišnjeg mandata na fakultetu udvostručila i broj studenata i djelatnika, nastavnika sa znanstvenim zvanjima.
Ističe kako im treba još nastavnika, ali i prostora za održavanje nastave.
- Prostorni kapaciteti su nam skučeni. Očekujemo od rektorata da ćemo dobiti malu zgradu koja nam je u susjedstvu jer naši su studijski programi prepoznati na tržištu i pravimo kadar koji se odmah zapošljava - dodaje dekanica, koja smatra kako je već sad zamjetan nedostatak učiteljskoga kadra i da će, ako se taj trend nastavi, to dovesti do krize društva.
Svi u obitelji bili su učitelji
Moj šukundjed bio je učitelj. Ja sam u obitelji četvrta generacija prosvjetara. Moji su iz Livna. Šukundjed je još u vrijeme Austro-Ugarske dobio depešu da ide u Kladanj pokrenuti školu i uvjeriti sve obitelji ondje da i djevojčice moraju pohađati nastavu. On je, dakle, osnivač tog školovanja i još imam sve te njegove zapise. Postao je na kraju prvi ravnatelj gimnazije u Tuzli. Njegova dva sina su krajem 19. i početkom 20. stoljeća završili pedagogiju i povijest na Filozofskom u Zagrebu i agronomiju u Beču. Moj otac je bio inženjer strojarstva, ali je nakon rata pozvan na Vojno učilište, gdje je radio kao profesor. Jedan stric je bio učitelj, drugi ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, tetka je profesorica biologije i kemije, rekla nam je dekanica Emina Berbić Kolar.
Fakultetski programi
Integrirani prijediplomski i diplomski učiteljski studijski program, prijediplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, prijediplomski studij edukacijske rehabilitacije, diplomski studij edukacijske rehabilitacije, prijediplomski studij logopedije, doktorski studij obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja, specijalistički studij vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim institucijama, specijalistički studij inkluzivni odgoj i obrazovanje, specijalistički studij održivo i kružno biogospodarstvo, koji izvode s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
