Najveća reforma strukovnog obrazovanja • Zagreb dobiva novog rektora • Tri godine Fuchsove cjelodnevne nastave • Međimurci najbolji na maturi
PRESJEK GODINE
Utrka za peticama nastavlja se i u 2026.: Što čeka obrazovanje i kakva je bila protekla godina
Čitanje članka:
5
min
Sjajni učenici i međunarodno priznati obrazovni i znanstveni projekti, najveća reforma u srednjoškolskom obrazovanju u posljednjih 30 godina, prvi znanstveni europski Oskar u Hrvatskoj, ali i štrajkovi, sve veće nezadovoljstvo i odlasci iz struke, te političke bitke ispod površine, obilježili su 2025. godinu u hrvatskom obrazovanju, visokom obrazovanju i znanosti.
Teški napad u zagrebačkoj školi na kraju 2024. godine u tome je trenutku zasjenio većinu aktualnosti u hrvatskom obrazovanju. Poludjeli muškarac koji je nažalost ubio dijete upravo je ovih dana nepravomoćno osuđen na najtežu kaznu u hrvatskom pravosuđu, 50 godina zatvora. Škole su dobile zaštitare na vratima, a s ovom školskom godinom počela su i zapošljavanja posebno educiranih djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu.
Na kraju ove 2025., analiziramo, srećom, puno mirniju obrazovnu godinu, iako nekih velikih optimističnih pomaka i nije bilo. Godinu je prvenstveno obilježilo uvođenje najveće reforme u srednjoškolskom obrazovanju u zadnjih 30 godina - kurikularne reforme strukovnog obrazovanja i modularne nastave. Osim medicinskih škola, većina drugih strukovnih srednjih škola upisala je učenike u dvjestotinjak novih, odnosno izmijenjenih zanimanja. Nastava je osuvremenjena, predaje se u modulima s puno više praktične nastave i predmetima koji su primijenjeni na stručna područja.
Prvo polugodište, prema ocjenama iz škola, prolazi u snalaženju i rješavanju praktičnih i proceduralnih pitanja. S obzirom na to da strukovno obrazovanje u Hrvatskoj obuhvaća više od 70 posto učenika, problematično je što dio pitanja, poput zapošljavanja nastavnika kroz module, i dalje nije zakonski riješeno. Obrtnici su upozorili na niz nelogičnosti i nekvalitetnih rješenja, poput ukidanja zanimanja pedikera i fotografa, sa čime kasni Ministarstvo gospodarstva koje je do kraja prosinca trebalo izraditi te kurikule, no dosad nema glasa o tome.
Reforma je bila i u fokusu sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, te Nezavisnog sindikata visokog obrazovanja i znanosti koji su tijekom proljeća organizirali niz prosvjeda, a onda i pet štrajkova svojih članova u školama i na fakultetima. Sindikati su tražili veće osnovice u prosvjeti, korekciju koeficijenata za plaće, te odgodu modularne nastave u školama. Sve je završilo potpisivanjem sporazuma prema kojem će ovi sindikati biti direktno uključeni u donošenje budućih propisa.
Što se tiče učenika, maturanti 2025. napisali su nešto bolje mature od svojih prethodnika, no i dalje je sve u blijedom prosjeku. Više je učenika prošlo maturu u prvome roku, manje ih je predalo prazan papir na eseju. No, i dalje je ovo bila godina s jednim od najvećih postotaka gimnazijalaca koji su pali (5,6 posto) - iako im je matura uvjet za završetak srednje škole. Maturu je palo više od trećine strukovnjaka. No njih se ne priprema dovoljno dobro za maturu kakva se provodi. To bi se djelomično trebalo riješiti reformom koja uključuje više sati hrvatskog jezika i matematika, ali ti rezultati vidjet će se tek za četiri godine.
Dotad, sasvim je sigurno da će i dalje više od 60 posto srednjoškolaca plaćati pripreme za državnu maturu, te birati škole upravo po tome pripremaju li ih dobro za taj ispit, a ne za tržište rada. Djelomično se tome pokušava doskočiti povećanjem gimnazijskih razreda, kao i pojačanim radom s učenicima u strukovnim školama. S obzirom na to da su već počele prijave ispita za novu državnu maturu, ove godine ne treba očekivati ama baš nikakav sistemski napredak po tom pitanju.
Jednako je i s nacionalnim ispitima, koji i dalje značajno odudaraju od inflacije odličnih ocjena u školama. Već za tri mjeseca, početkom ožujka, počinje novi ciklus ovih ispita kojima je cilj dobiti ujednačene i standardizirane rezultate o postignutom znanju i vještinama učenika na kraju nižih, te viših razreda osnovne škole. Iako nacionalni ispiti polako ulaze u sustav kao ispitni standard, i dalje je činjenica da nam učenici imaju jedva prosječno znanje iz većine predmeta.
Pritom, između Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i dalje traje tiha bitka hoće li nacionalni ispiti postati uvjet za upis srednje škole. Ministar Radovan Fuchs već je više puta naglašavao kako se to neće dogoditi dok je on ministar, no pritisak iz srednjih škola i NCVVO-a je sve veći da dobijemo i službenu malu maturu. Ove godine toga neće biti, stoga se nastavlja utrka za peticama, jer je školski prosjek i dalje glavni uvjet za upis srednje škole.
A što se tiče samog ministra, te ostalih kadrovskih i političkih pitanja u školstvu i visokom obrazovanju, i ovdje se vode zanimljive bitke iako ih se pomno čuva od pažnje javnosti. Upravo jučer kandidati za novog zagrebačkog rektora predavali su svoje kandidature. Jedan od kandidata, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ivan Koprić, otvoreno je kritizirao datum predaje kandidatura, kao i mandat trenutnog rektora Stjepana Lakušića koji planira osvojiti i drugi mandat. U njegovih pet godina na najvećem i najstarijem hrvatskom sveučilištu akademska zajednica još se više zatvorila, a pad sveučilišta na svjetskim rang-listama se nastavlja.
Agencija za odgoj i obrazovanje, nakon nekoliko problematičnih godina što se tiče vodstva najvažnije obrazovne agencije u Hrvatskoj, dobila je novu ravnateljicu, Katarinu Milković, nekadašnju suradnicu Milana Bandića i njegova notornog pročelnika za obrazovanje Ivice Lovrića.
Radovan Fuchs, najdugovječniji (i najstariji) obrazovni ministar u Hrvatskoj, zasad ostaje na čelu MZOM-a, te nastavlja s provedbom svoje velike reforme. Radi se o pilot-projektu cjelodnevne jednosmjenske nastave, financiranog iz Nacionalnog plana obnove i oporavka, koji bi trebao prvi put u Hrvatskoj ujednačiti uvjete školovanja. U 2025., u sklopu NPOO-a ugovoreno je 187 projekata vrijednih gotovo 736 milijuna eura za izgradnju i opremanje osnovnih škola. Gradit će se 898 učionica i 119 školskih sportskih dvorana.
Što se same cjelodnevne nastave tiče, osim detalja o provedbi koji do javnosti dolaze filtrirano i na kapaljku, nekih ozbiljnijih analiza zasad nema. Ako slušamo glasine, u Zagrebu je, primjerice, sve veći interes roditelja da djecu upišu u jedinu školu koja se uključila u cjelodnevnu nastavu. S druge strane, sve više prosvjetara uvjereno je da će sa završetkom pilot-projekta, završiti i ova "reforma", kao što je naprasno ugašena i "Škola za život".
S druge strane, 2025. godina donijela nam je nevjerojatno dobre rezultate naših učenika u brojnim područjima, posebno informatici i STEM-u, u Zagrebu je u organizaciji PMF-a održana Europska prirodoslovna olimpijada koja je okupila više stotina najboljih učenika iz cijele Europe. Među maturantima su i ove godine zablistali učenici s iznimnim rezultatima, najbolje rezultate na nacionalnim ispitima i maturama imali su manji gradovi i županije poput Makarske, Međimurja, Varaždinske županije. Pia Pilipović dobitnica je Nagrade Marin Soljačić od 5.000 dolara za najbolje napisanu maturu iz matematike i fizike. Antonio Sivro dobio je nagradu Ministarstva za ukupne najbolje rezultate na maturi.
Hrvatski studenti informatičari redovno osvajaju sva najbolja mjesta u Europi. Znanstvenici Marko Šestan i Karin Doolan dobili su europske znanstvene Oskare i milijune eura za inovativna istraživanja. I ova je godina, zaključimo, pokazala kako se stalno ulaganje u učenike najviše isplati, ali i da uspjeh učenika u Hrvatskoj i dalje ne počiva na ujednačenom sustavu i političkom konsenzusu, već entuzijazmu nastavnika i stručnjaka, te trudu prosvjetnih zajednica na lokalnim razinama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
