Za dodatni porez na dobit ministar financija Marko Primorac je istaknuo da se radi o solidarnom, jednokratnom nametu te da će prikupljeni novac ići za mjere pomoći najugroženijima
GLASANJE U SABORU
Uvodi se porez na ekstraprofit: Podržalo ga 96 zastupnika u Saboru, dok je 37 bilo protiv
Posljednjeg dana zasjedanja prije odlaska na jednomjesečnu stanku zastupnici su izglasali i zakon o dodatnom porezu na dobit, tzv ekstraprofit sa glasa za koji je ministar financija Marko Primorac tijekom predstavljanja ovog tjedna u Saboru naglasio da se radi o solidarnom nametu i to jednokratnom. Podržalo ga je 96 zastupnika dok je 37 bilo protiv.
Iako EU propisuje oporezivanje ekstraprofita u energetskom sektoru, Hrvatska porez na dobit iznad 300 milijuna kuna uvodi u svim djelatnostima , što je oporba dočekala na nož. Ministar je pojasnio zašto.
- EU je donijela Uredbu kojom je propisala donošenje jednog solidarnog nameta koji države članice mogu primjenjivati na način da oporezuju dodatno ona poduzeća koja ostvaruju povećane razine dobiti i to ona koja su iz takvih sektora da 75 posto prometa minimalno ostvaruju od djelatnosti koje su povezane s vađenjem, rudarenjem, rafiniranjem i proizvodnje proizvoda koksnih peći. Cilj tog solidarnog nameta u EU je upravo prikupiti određeni iznos sredstava kojim bi se financirale mjere za one koji su u najvećoj mjeri pogođeni ovom krizom - poručio je pa pojasnio da u Hrvatskoj, kada bi se u ovom obliku primjenjivala ova Uredba, ne bi bio pogođen nitko zbog čega se ne bi prikupilo gotovo ništa sredstava koja bi se usmjerila u nove mjere pomoći najugroženijima.
- U toj situaciji je i Uredba predvidjela da države mogu donijeti nacionalne mjere koje će biti upravo ekvivalentne ovom porezu i ovaj porez, odnosno Zakon, omogućava upravo to, izravnu primjenu odredaba Uredbe EU, na što imamo obvezu i donošenje ekvivalentne nacionalne mjere kojom smo proširili obuhvat poreznih obveznika kako bi ispunili osnovni cilj - odgovorio je na kritike oporbe da se Vlada ne vodi idejom i Uredbom EU da se oporezuje one u energetskom sektoru nego da uvodi porez koji će se odnositi na sve sektore.
'Ovo je solidaran porez, jednokratan, a prikupljeni iznos ići će za pomoć najugroženijim građanima'
Podsjetio je kako je Vlada snizila PDV na osnovne prehrambene proizvode, a da trgovci nisu u konačnici smanjili cijene te da je oporba zazivala upravo ovakav jedan namet. Naglasio je da su mjerama pomoći obuhvatili sve pa i one koji su poslovali bolje nego u odnosu na isto promatrano razdoblje lani.
- Odlučili smo ovaj porez temeljiti na načelima gospodarske snage, a to bi značilo da oni koji imaju veću gospodarsku snagu plaćaju više i zbog toga smo utvrdili kriterij da su obveznici ovog poreza svi oni koji ostvaruju prihode veće od 300 milijuna kuna. I to nije nešto što je specifičnost samo ovog zakona, mi trenutno u porezu na dobit imamo dvije stope - kada porezni obveznici pređu određenu razinu prihoda, plaćaju višu stopu. Slično je i s porezom na dohodak. U tome nema apsolutno ništa sporno - naveo je dodavši kako se ovime uvodi de facto još jedna stopa za one koji imaju još veće razine prihoda od prve granice s time da je ta stopa klizna.
- Kod onih koji su ostvarili prihode veće od 300 milijuna kuna porezna osnovica se utvrđuje kao onaj dio dobiti koji je za 20 posto veći od četverogodišnjeg prosjeka u protekla četiri porezna razdoblja, samo onaj dio koji je 20 posto veći od tog prosjeka podliježe oporezivanju dodatnog poreza na dobit - rekao je ponovivši kako će ta prikupljena sredstva država preusmjeriti za pomoć građanima.
'Uvažili smo prijedloge poduzetnika'
Naglasio je kako su pratili komentare u javnoj raspravi, kao i medijske natpise o ovoj temi te da su usvojili neke konstruktivne prijedloge poduzetnika.
- Bilo je komentara da postoje godine u kojima su postigli gubitke, kao u Covid krizi, uz prijedloge da se te godine ne gledaju i taj smo argument uvažili, iz izračuna prosjeka četverogodišnjeg razdoblja izuzeli smo one godine u kojima je ostvaren gubitak. Bilo je istaknuto i kako gušimo poduzetne, dobre, uspješne i one koji su ulagali, i taj smo argument također uvažili. Dakle, oni poduzetnici koji sa bilo koje osnove, primjerice, Zakona o poticanju ulaganja, ostvaruju određene olakšice na način da im se umanjuje stopa poreza na dobit, istu analogiju primjenjujemo i na dodatan porez na dobit. Oni koji su zaista ulagali i ostvaruju te poticaje i dalje će to biti primjenjivo. Brodari plaćaju paušalni porez neovisno o tome kakav im je financijski rezultat, nismo ih izuzeli, ali smo utvrdili poreznu obvezu na način da njihov paušalni porez pomnožimo s koeficijentom koji predstavlja uvećanje njihove četverogodišnje prosječne dobiti u odnosu na dobit iz 2022. - naveo je ministar što su sve uvažili dodavši kako su izuzeli i prodaju imovine, dionica i udjela.
- Oni koji su prodali pogon, poslovni prostor, bilo što u tom smislu, taj dio također ne ulazi u poreznu osnovicu - rekao je.
Osvrnuo se i na kritike što Vlada ovaj porez uvode na kraju godine i što poduzetnici prije nisu znali da će biti uveden.
- Što, da smo uveli ranije, onda ne bi ostvarili dobit koju su ostvarili da ne bi upali u porezne škare? Nije mi jasan taj argument. Mislim da se ne bi ništa promijenilo i da se ništa nije dogodilo s obzirom na izvanredne okolnosti - rekao je.
'Nakon milijuna se otvaraju istrage protiv HDZ-ovih pojedinaca za milijarde, ako to nije ekstra profit...'
SDP-ova Mirela Ahmetović upitala je ne bi li bilo pravedno obuhvatiti i proizvođače električne energije koji su izašli iz sustava poticaja, ostvarili 299 milijuna kuna prihoda, dakle manje od 300 milijuna što je ovdje kriterij, a evidentno je da su perfidno ostvarili ekstra profit, a ministar odgovorio da bi bilo pravedno.
- I mogu vas informirati da ako pročitate ovu Uredbu na koju se naslanjamo istaknuto kao jedan od stupova koji kaže da svi oni subjekti koji električnu energiju prodaju iznad cijene od 180 eura po megavat satu, također bi te svoje prihode trebali preusmjeriti u proračun za ovakve mjere. No, to nije nešto što bi bio porez nego bi to bilo potrebno donijeti u okviru drugih resora, primjerice, gospodarstva - rekao je ministar dodavši kako se na tome radi.
Zastupnica Centra Dalija Orešković naglasila je kako bi porez na ekstra profit trebalo nazvati muljažom vlade Andreja Plenkovića istaknuvši kako država može uštedjeti 1,5 milijardu kuna da ne isplati naknadu štete MOL-u jer za to ne postoji pravna osnova. Primorac nije odmakao od stava da je uvođenje ovog poreza dobro.
- Trebalo bi porez na ekstra profit proširiti i na političke stranke. Evo, recimo, HDZ, u prošlom sazivu skupljali su žetone za natpolovičnu većinu, a protiv njihovih pojedinaca otvarane su istrage za milijune. U ovom sazivu skupljaju žetone za dvotrećinsku većinu, a protiv pojedinaca s četvrte razine otvaraju se istrage za milijarde. Ako to nije ekstra profit, ja onda ne znam što jest - sarkastičan je bio SDP-ov Arsen Bauk.
Vlada odbila sve oporbene amandmane
Vlada je odbila sve oporbene amandmane, a prihvatila tek dva HDZ-ova - jedan podnesen u ime Kluba i jedan Antona Klimana.
Kliman je amandmanom predložio da se prilikom utvrđivanja visine prihoda oporezive dobiti izuzme dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela od trgovačkih društava u kojima tvrtke imaju više od 20 posto udjela u kapitalu jer takva imovina nije služila u redovitom poslovanju. Amandman Kluba HDZ odnosi se na nadopunu jednog članka zakona.
SDP je tražio da se Zakon o dodatnom porezu na dobit uputi u drugo saborsko čitanje, no Vlada nije prihvatila.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
