Uz proizvode na akciji bogatija Uskrsna košarica stoji 435 eura, srednja 282, skromna 129 eura

Uskrsna košarica ove godine skuplja je nego lani, Nezavisni hrvatski sindikat objavilo je  kako bogatija košarica ove godine iznosi 486,05 eura dok je lani iznosila 435,12 eura, što je za 50,93 eura više. Srednja košarica stoji 282,11 eura, a lani je iznosila 256,47 eura, što je 25,64 eura više nego 2025. Skromna košarica skuplja je za 6,25 eura odnosno ove godine stajat će 129,01 eura dok se lani za nju moralo izdvojiti 122,76 eura. U postotcima bogatija košarica ove godine skuplja za 11,70%, srednja za 10%, a skromna za 5,09% . Sadržaj blagdanskih košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, ali i po kvaliteti i podrijetlu.

U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, teletina, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica. Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine, u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš. Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i razna pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana i vrlo skromnom piću. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje kvalitete te uključuje i dio proizvoda s proširenog popisa proizvoda kojima su cijene  ograničene.

STIŽU TEŠKI MJESECI Ministar Ćorić o visokoj inflaciji: 'Ne možemo je zaustaviti, to je posljedica energetskog šoka!'

U iznose košarica nisu uračunati darovi za Uskrs, koji su tradicionalno skromniji nego za Božić. Napomenuli su kako je većina proizvoda iz Uskrsne potrošačke košarice ove godine bila obuhvaćena akcijskim ponudama, sniženjima koja su u nekim slučajevima dosezala i do 60 posto.

- Unatoč tomu, ukupna vrijednost blagdanske košarice i dalje je viša nego prethodne godine, što jasno pokazuje da su i proizvodi na popustu skuplji nego lani. Time se potvrđuje kontinuitet rasta cijena hrane i stvara dojam da popusti više ne predstavljaju stvarnu uštedu, već samo ublažavaju osjećaj poskupljenja - navode iz sindikata. 

Nezavisni hrvatski sindikati sadržaj blagdanskog stola prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima uz uvažavanje potrebe građana da imaju primjeren blagdanski stol, u skladu s tradicijom, koji se ipak razlikuje od onog uobičajenog, koji imaju tijekom godine.

NHS navodi kako će  mnoge će obitelji Uskrs dočekati s povećanom zabrinutošću, nastojeći, unatoč rastu troškova života, zadržati dostojanstvo i obilježiti blagdane u skladu s običajima. Prema posljednjim podatcima godišnja stopa inflacije u veljači 2026. godine iznosila je 3,8%, dok su cijene hrane rasle za 2,9 posto na godišnjoj razini, napomenuli su. Iako je rast cijena hrane u odnosu na ukupnu inflaciju bio sporiji i može upućivati na ublažavanje inflatornih pritisaka, navedene pokazatelje potrebno je tumačiti cjelovito.

CIJENE DIVLJAJU Hrvatska najgora u eurozoni s rastom inflacije od 4,8 posto!

Razina cijena hrane već se nalazi na visokoj osnovici, a kategorija hrane i dalje predstavlja najveću pojedinačnu stavku u strukturi potrošnje kućanstava. Udio troška hrane u prosječnom raspoloživom dohotku kućanstva iznosi 27 posto, dok kod kućanstava s nižim raspoloživim dohotkom udio troška hrane doseže i do 50 posto. Iz sindikata upozoravaju kako najveće opterećenje snose građani s nižim primanjima, kod kojih čak i umjeren rast cijena hrane uzrokuje pad stvarne kupovne moći. Unatoč statističkom usporavanju inflacije, kvaliteta života dijela stanovništva ne bilježi očekivani oporavak, već ostaje pod izraženim pritiskom, napominju.

Istraživanjem cijena na terenu zapazili su kako i dalje postoje velike razlike u cijenama istih namirnica, ovisno o lokaciji, kako na tržnicama, tako i u trgovačkim lancima. Osobito su izražene razlike u cijenama voća i povrća, svježeg mesa, mesnih proizvoda, svježe ribe, jaja i pekarsko slastičarskih proizvodi. Čak i na istoj lokaciji cijene mogu varirati i do 100 posto, najčešće zbog razlike u kvaliteti i podrijetlu proizvoda. Takve okolnosti zahtijevaju dodatne napore građana koji žele usporediti cijene, obići više prodajnih mjesta i ostvariti uštedu, a pritom kupiti sve što im je potrebno i to u barem zadovoljavajućoj kvaliteti.