Na dnevnom redu je prijedlog izmjena i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske te prijedlog strategije demografske revitalizacije do 2033. godine
'JAČANJE HRVATSKOG IDENTITETA'
VIDEO Vlada je donijela važnu odluku oko demografije: 'Ovo zahtijeva napor cijelog društva'
Vlada RH s početkom u 11.30 sati održala je redovnu sjednicu. Na dnevnom redu je, između ostalog, prijedlog izmjena i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske te prijedlog strategije demografske revitalizacije do 2033. godine.
Premijer Andrej Plenković je ranije istaknuo da Hrvatska ima četiri prioriteta za ovo desetljeće: Demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje, to su četiri piste djelovanja koje su ključne, strukturne za razvoj, i društveni, i ekonomski i razvojni, rekao je u prosincu nakon međunarodne konferencije oko demografskih promjena u Europi.
PRATITE UŽIVO:
Na samom početku sjednice obratio se premijer Plenković te je podsjetio da je prošlog tjedna preminuo francuski pravnik Robert Badinter čija su mišljenja bila važna za međunarodno priznanje Hrvatske.
- Na komemoraciju u Pariz smo uputili bivšeg ministra vanjskih poslova Matu Granića - rekao je premijer.
U srijedu su se sastali s predstavnicima Matice hrvatske.
- Rezimirali smo zajedničke napore u vezi donošenja Zakona o hrvatskom jeziku. Riječ je o povijesnom iskoraku - rekao je te zahvalio svima koji su pridonijeli donošenju ovog zakona. Pohvalio je i 96 zastupnika koji su 26. siječnja, kaže Plenković, "pokazali odgovornost i prepoznali trenutak nacionalnog zajedništva u zaštiti hrvatskog jezika".
Plenković je ranije ovog tjedna obišao radove na obnovi Zagreba te je istaknuo "sjajnu i cjelovitu obnovu" važnih zgrada. Među njima je i zgrada zagrebačke gimnazije, a spomenuo je i KBC Sestre Milosrdnice gdje se obnavlja 33 tisuće kvadrata bolnice.
- Unatoč ovim velikim građevinskim radovima, zahvaljujući naporima ravnatelja i njegovih suradnika i ministra Beroša, radi se nesmetano. Liječnici i sestre i osoblje funkcioniraju na najbolji način. Kad ovaj projekt bude gotov, to će biti u narednih godinu i pol, imat ćemo staru, ali sasvim novu bolnicu - rekao je Plenković.
U obnovu bolnica nakon zagrebačkog potresa uložit će oko 700 milijuna eura, naglasio je premijer te dodao da ćemo u narednih nekoliko godina imati tri potpuno nove bolnice u Zagrebu.
- Ovo je zaista ogroman, povijesni proces ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu - rekao je te dodao da se ne zanemaruje ni ostale gradove.
Vlada će pomoći Hrvatima u Srbiji da očuvaju svoj jezik i identitet, naglasio je.
- Jednako tako pružamo podršku i svim manjinama koje žive u RH. To radimo s čvrstim uvjerenjem da je to dobro za naše društvo. Briga za Hrvate izvan Hrvatske jedan je od najvažnijih zadataka Vlade - dodao je Plenković.
Država kreće u drugi krug izdavanja trezorskih zapisa, a čije je detalje tik pred sjednicu ministar financija Marko Primorac. Predstavit će platformu preko koje će građani moći digitalno kupiti državne vrijednosnice.
Službeni naziv sustava Ministarstva financija za vrijednosne papire jest E-riznica, a rad platforme počinje 19. veljače 2024. Primorac je otkrio kako će minimalni iznos uloga biti tisuću eura. Ciljani nominalni iznos tromjesečnog izdanja je 250 milijuna eura, dok je za jednogodišnje 300 milijuna eura.
- Želimo aktivno uključiti i građane i to putem novih tehnologija. Idemo s novom aplikacijom. Ova aktivnost je bitna, to je antiinflatorna mjera. Idemo na dva roka dospijeća. Jedan tromjesečni, drugi jednogodišnji, pod povoljnim prinosima - rekao je premijer na sjednici Vlade.
Državna tajnica Željka Josić predstavila je strategiju demografske revitalizacije do 2033. godine te strateške ciljeve, a Vlada je strategiju usvojila. Detalje strategije pročitajte u nastavku:
Vlada usvojila Strategiju demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine
Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, ima dva strateška cilja - izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva, a za provedbu je previđen iznos veći od 9,6 milijardi eura.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je riječ o prvom strateškom dokumentu te vrste nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike iz 2006. koji upotpunjuje ključne obrise razvojnih prioriteta te se nadograđuje na brojne dosadašnje mjere demografske politike, porezne politike, socijalne politike.
Naveo je kako Strategija u provedbi zahtijeva međuresornu suradnju, sinergiju svih razina - središnje, županijske, gradske, općinske, ali i napor cijelog društva.
Državna tajnica iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić navela je kako je riječ o dokumentu od nacionalnog strateškog značenja koji postavlja okvir i područje djelovanja kako bi zaustavili negativne demografske trendove.
- Strategija je okvir za izradu planova, mjera i projekata, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini. Strategija stvara okvir za izradu novih mjera koje će biti u skladu s društvenim promjenama, ali i s novim znanstvenim spoznajama - dodala je.
Josić je istaknula kako Hrvatsku 2033. godine vide kao Hrvatsku u kojoj će biti stvoreni povoljni uvjeti za obitelji i mlade, s razvijenim sustavom privlačenja ljudskih resursa, uključujući i učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo, a kao iznimno bitno navela je i smanjivanje regionalnih nejednakosti, što će dovesti do kvalitetnijeg života na ruralnim područjima.
Govoreći o prvom strateškom cilju, Josić je navela kako će se izgrađenim poticajnim okruženjem za obitelji i mlade dobiti i postići dostupne i priuštive usluge za skrb i obrazovanje djece, moderne i fleksibilne radne aranžmane, ali isto tako i povećati financijske naknade za obitelji s malodobnom djecom i omogućiti im priuštivo stanovanje. To se može postići kroz nekoliko područja intervencije - materijalne i nematerijalne potpore, porezne olakšice, stambeno zbrinjavanje, ulaganje u sustav ranog i predškolskog, osnovnoškolskog te srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, visoko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje te zdravo okruženje.
U drugom cilju - uravnoteženoj mobilnosti stanovništva, fokus je stavljen na povratne migracije hrvatskih državljana koji su se odselili nakon ulaska u EU i suradnju s pripadnicima hrvatske dijaspore i njihovim organizacijama i udruženjima, za koju je Josić ocijenila da mora biti "daleko čvršća" .
Cilj je stvaranje sveobuhvatne migracijske politike koja doprinosi uravnoteženim migracijskim trendovima u skladu s potrebama tržišta rada i poželjnim razvojem društva, dok je krajnji cilj uravnoteženo gospodarstvo. Između ostalog, Josić je u prezentaciji tijekom analize kretanja broja stanovnika, iznijela podatak kako je prema veličini demografskog pada u posljednjem desetljeću, Hrvatska među pet najnepovoljnije pozicioniranih EU zemalja - uz Latviju, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku, a depopulaciju je najviše potaknulo iseljavanje nakon pristupanja Europskoj uniji, osobito među mlađom populacijom, što je dovelo i do smanjenja broja budućih rađanja. Pri tome je dodala kako opći demografski cilj koji žele postići ovim dokumentom, a to je uravnotežena dobna struktura stanovništva, odnosno postizanje stacionarnog stanovništva u Hrvatskoj, proizlazi iz dosadašnjih politika koje je Vlada provodila u okviru demografske revitalizacije.
Prema sadašnjem indikativnom financijskom okviru, vrijednost trenutnih mjera strategije je oko 9,636 milijardi eura. Za provedbu ove strategije do 2033. za prvi strateški cilj planiran je iznos od 8,439 milijardi eura, a za drugi strateški cilj iznos od 1,197 milijardi eura.
Beroš iznio je prijedlog zaključka u vezi s potporom za izgradnju novog objekta u Kliničkoj bolnici Dubrava
Vlada je zaključkom sa sjednice poduprla izgradnju novog objekta u Kliničkoj bolnici Dubrava za koji je u državnom proračunu za ovu te projekcijama za iduće dvije godine osigurano ukupno 152 milijuna eura. U tom će objektu biti smješteni objedinjeni Hitni bolnički prijem, Centar za traumatologiju, Zavod za jednodnevnu kirurgiju, Odjel za onkologiju i radioterapiju te Zavod za znanstvenoistraživačku djelatnost i translacijsku medicinu.
- Realizacijom ovoga projekta značajno će se unaprijediti rad KB Dubrava u cjelini i osigurati uvjeti za daljnji razvoj medicinskih djelatnosti tercijarne razine i pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite pacijentima u bolnici - istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.
Ministarstvo zdravstva današnjom je odlukom Vlade, u suradnji s KB Dubrava, zaduženo za poduzimanje potrebnih radnji za realizaciju projekta za koji je u ovoj godini u proračunu osigurano 12 milijuna eura, 60 milijuna eura u idućoj te 80 milijuna eura u 2026. godini.
Donesen Program razvoja sektora mljekarstva
Također je usvojen prijedlog odluke o donošenju Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine i Akcijskog plana za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine, koje je predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Vlada je u četvrtak donijela program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine, ukupno vrijedan 592,5 milijuna eura te akcijski plan za provedbu programa razvoja sektora mljekarstva za razdoblje do 2025., vrijedan 141,7 milijuna eura.
Kako je istaknula ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Program razvoja sektora mljekarstva predstavlja temeljni dokument, prvi takve vrste, koji definira ciljeve i strategije usmjerene ka jačanju i povećanju konkurentnosti tog sektora u budućnosti. Vučković je kazala kako rijetko koji sektor poljoprivrede poput proizvodnje mlijeka objedinjuje sve izazove i potrebe s kojima se suočava poljoprivreda, šire gospodarstvo i ruralni prostor današnjice.
To uključuje, navela je, ulaganja u istraživanje i razvoj, podizanje produktivnosti proizvodnje, zamjenu radne snage umjetnom inteligencijom, smanjivanje negativnih emisija u okoliš, generacijsku obnovu i osiguranje fer dohodaka. S obzirom na značaj sektora proizvodnje mlijeka i nedostatnu tehnološku zaokruženost proizvodnje, potrebno je sustavno ulaganje u prilagodbu važećim standardima, u podizanje konkurentnosti, tehnologije proizvodnje i uvjeta držanja grla u proizvodnji mlijeka, prerade i trženja mlijeka i mliječnih proizvoda uz zadovoljenje visokih standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja, navodi se u obrazloženju odluke Vlade.
U Programu su, kako je kazala Vučković, prikazani sektorski ciljevi, prioriteti te mjere kojima se ti ciljevi namjeravaju ostvariti. Program je strukturiran kroz tri ključna direktna cilja - povećanje broja krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti u proizvodnji mlijeka putem unapređenja tehnologije i suradnjom s uzgojnim udruženjima na podizanju genetike te osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta.
Provedba Programa, rekla je Vučković, rezultirat će povećanjem populacije krava, koza i ovaca u proizvodnji mlijeka. Procjenjuje se da će ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj do kraja 2030. biti oko 630 milijuna litara, ovčjeg 8,4 milijuna litara, a kozjeg 11,2 milijuna litara. Kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, ukupna sredstva za provedbu Programa za razdoblje 2024. do 2030. iznose 592,5 milijuna eura, a planiraju se u iznosu od 141,7 milijuna eura za razdoblje od 2024. do 2025., iznos od 269,5 milijuna eura za razdoblje od 2026. do 2028. te iznos od 181,2 milijuna eura za razdoblje od 2029. do 2030. godine. Ukupna sredstva za provedbu Akcijskog plana za razdoblje do 2025. iznose 141,7 milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu za 2024. i projekcijama za 2025. i 2026. u okviru financijskog plana Ministarstva poljoprivrede - u 2024. je osiguran iznos od 60, 9 milijuna eura, a u projekciji proračuna za 2025. planiran je iznos od 80, 8 milijuna eura.
Vlada povećala sredstva za provedbu Programa državne potpore proizvođačima svinja
Prihvaćen je i prijedlog odluke o donošenju Izmjena Programa državne potpore proizvođačima svinja većih klaoničkih težina zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih mjerama za suzbijanje afričke svinjske kuge.
Vlada je u četvrtak povećala sredstva za provedbu Programa državne potpore proizvođačima svinja većih klaoničkih težina zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih mjerama za suzbijanje afričke svinjske kuge (ASK), s dosadašnjih 3,5 na sedam milijuna eura.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je rekla je kako je to jedan od najznačajnijih programa pomoći mnogim malim i srednjim proizvođačima. Podsjetila je da je donesen u studenom lani, bio je vrijedan 3,5 milijuna eura i namijenjen je proizvođačima tovnih svinja, mikro, malim i srednjim proizvođačima koji proizvode svinje većih završnih težina a čiji su se objekti nalazili u zoni ograničenja.
Cilj programa, kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, je dodjela potpore za nadoknadu gubitka prihoda za svinje većih završnih težina otpremljene iz objekata u zoni ograničenja na klanje, sukladno relevantnim propisima i mjerama kontrole bolesti. Izmjene programa odnose se na produženje razdoblja prihvatljivosti grla tovnih svinja većih završnih težina isporučenih s farmi u zoni ograničenja upisanih u jedinstveni registar državnih životinja (JRDŽ) na klanje u odobrene objekte za klanje papkara određene za umanjene rizika od afričke svinjske kuge, s razdoblja od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2023. na razdoblje od 1. listopada 2023. do 31. siječnja 2024. godine.
Zbog produljenja razdoblja prihvatljivosti grla i velikog broja prihvatljivih grla za potporu financijska sredstva potrebna za provedbu programa povećavaju se s dosadašnjih 3,5 milijuna eura na sedam milijuna eura, kaže se u obrazloženju odluke Vlade. Vučković je navela i kako vrijednost usvojenih 11 mjera namijenjenih sektoru svinjogojstva pogođenom ASK krajem lipnja prošle godine iznosi 41 milijun eura do sada, pri čemu je isplaćeno 17,25 milijuna eura, a nešto manje od milijun eura danas je u pripremi i u obradi.
Prihvaćene i ostale točke dnevnog reda
Prihvaćeni su i prijedlozi odluke o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ kojom se ovlašćuje ravnatelj za sklapanje ugovora o javnoj nabavi radova, o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ kojom se ovlašćuje ravnatelj za sklapanje ugovora o javnoj nabavi u predmetu nabave te odluke o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ kojom se ovlašćuje ravnatelj za sklapanje ugovora o javnoj nabavi u predmetu nabave.
Vlada je prihvatila i prijedlog odluke o davanju suglasnosti za donaciju sredstava za novu istraživačku Stipendiju profesor Yehuda Bauer tijekom hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA).
Prihvaćeni su i prijedlozi 9. i 10. točke dnevnog reda. Radi se o prijedlogu odluke o imenovanju Koordinatora za digitalne usluge (EU) te o prijedlogu odluke o imenovanju predsjednika i članova Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.
Vlada je na sjednici prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 150. obljetnice Hrvatskoga liječničkog zbora, a Beroš je istaknuo kako će obilježavanje te obljetnice potaknuti na refleksiju o izazovima suvremenog zdravstvenog sustava te na potrebu kontinuirane suradnje između struke, institucija i građana u ostvarivanju zajedničkog cilja - unapređenju zdravlja i dobrobiti svih članova društva.
Na sjednici su imenovani predsjednik i članovi Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, osnovanog temeljem Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama s ciljem sprječavanja stihijskog uređenja sustava plaća.
Predsjednik Vijeća je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, a u Vijeću su predstavnici Ureda predsjednika Vlade te devet resornih ministarstava, kao i predstavnici sindikalnih središnjica - Matice hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata. Odlukom su utvrđene i zadaće Vijeća - praćenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, analiziranje konkurentnosti plaća u tim službama u odnosu na realan sektor, praćenje financijske održivosti sustava, praćenje provedbe načela jednakosti plaća i vrednovanja radnih mjesta, kao i davati mišljenja na prijedloge uredbi sukladno Zakonu o plaćama te u okviru svoga djelokruga predlagati promjene u sustavu plaća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
