Danijel Borović je 4. veljače 1992., kao pilot tadašnje JNA Danijel Borović preletio MiG-om 21 u pulsku zračnu luku, čime je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) dobilo prvi nadzvučni borbeni zrakoplov
News
Komentari 118
Danijel Borović je 4. veljače 1992., kao pilot tadašnje JNA Danijel Borović preletio MiG-om 21 u pulsku zračnu luku, čime je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) dobilo prvi nadzvučni borbeni zrakoplov
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u prigodi tridesete obljetnice Preleta za Hrvatsku, Redom kneza Domagoja s ogrlicom odlikovao je umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske Danijela Borovića za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu.
POGLEDAJTE VIDEO
- To je velik herojski čin, jer herojstvo se ogleda u tome koju ste mogućnost izbora imali i kako ste mogli postupiti, a niste. Mogli ste otići, a niste. Mogli ste otići u hrvatsko zapovjedništvo i prijaviti se. Ono što ste napravili, višestruko nadmašuje taj prvi čin. Riskirali ste vlastiti život i to vrlo ozbiljno da biste Hrvatskoj prenijeli borbeni zrakoplov, nego da bi to bio značajan, vidljiv način dizanja morala u Hrvatskoj u to vrijeme - rekao je Zoran Milanović.
- Pukovniče Boroviću, vama još jednom, prije svega zahvaljujem. Čestitali su vam više puta, a ja vam zahvaljujem - rekao je.
- Zahvaljujem što ste donijeli odluku o dodjeli odličja kojom pokušavate na neki način nadoknaditi ono što sam trebao primiti prije 27 punih godina, kad je bio veliki red dodjela u ovom objektu. Nepravda je tada nanešena meni, ali i mojoj obitelji i sinu kojeg smo morali aktivno uključiti u naše pripreme. Sad je to odličje našlo svoje mjesto - rekao je Borović.
Podsjetimo, Borović je 4. veljače 1992., kao pilot tadašnje JNA Danijel Borović preletio MiG-om 21 u pulsku zračnu luku, čime je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) dobilo prvi nadzvučni borbeni zrakoplov, a taj događaj označio je početak ustroja eskadrile lovaca u HRZ-u.
Borović se MiG-om 21 nakon polijetanja toga zimskoga dana u popodnevnim satima kao pratitelj za vrijeme vježbe presretanja na pravcu Bosanski Petrovac - Drvar na oko 3500 metara visine odvojio od vođe, skrenuo sa zadanog smjera i u sumrak krenuo prema Hrvatskoj.
U uvjetima lošeg vremena, kiše i sumaglice nad Likom, morao je mijenjati plan pa je Velebit preletio u smjeru Zadar-Nin u nepovoljnim uvjetima bez radio veze, mogućnosti navigacije, nalaženja orijentira i u opasnosti otkrivanja radara s Plješivice. Tijekom leta u par navrata razmišljao je i o iskakanju iz zrakoplova ponestane li mu goriva.
Vođen vlastitim dugogodišnjem letačkim iskustvom i osnovnim parametrima - smjer, brzina, vrijeme - uspio je pronaći smjer prema pulskoj zračnoj luci na čiju je pistu uspio sletjeti unatoč teškim uvjetima, jer ju je JNA u povlačenju minirala i uništila svjetlosnu signalizaciju, pa je bila osvijetljena samo kamionskim svjetlima.
- Sletio sam na gotovo crnu ploču brzinom od 300 kilometara na sat, rekao je kasnije Borović dodavši kako su u pitanju bile sekunde, jer mu je već ponestajalo goriva.
Tako je uspješno završila dugo i pomno planirana jedna od najtajnijih, najneizvjesnijijh i najspektakularnijih akcija u Domovinskom ratu. Borovićeva supruga i sin uspješno su također prebačeni iz Bihaća u Hrvatsku.
Nakon preleta Rudolfa Perešina u Klagenfurt 25. listopada 1991. piloti Hrvati u JNA i njihove obitelji bili su pod posebnom pažnjom Kontraobavještajne službe JNA i Službe državne sigurnosti. U nastojanju da spriječe ponovne pokušaje preleta, onemogućavano im je letenje raznim administrativnim preprekama, slanjem na izvanredne liječničke preglede i postavljanjem dijagnoza.
Početkom 1992. Boroviću je ponovno omogućeno letenje, ali isključivo na dvosjedu u ulozi nastavnika, a istodobno iz Zagreba su mu preko kontakta poslali poruku da se prelet, ako je moguće, učini što prije jer se bližilo međunarodno priznanje Hrvatske, koje je i uslijedilo 15. siječnja 1992.
Borović je 2003. umirovljen, na vlastiti zahtjev, u činu pukovnika.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+