Čovjek je uništio mnogobrojne životinjske vrste, čiji virusi sad traže novog domaćina, i pronalaze ga u - čovjeku. Još se ne zna hoće li mutacija u Danskoj, nazvana Covid-21A ugroziti potragu za cjepivom, ali straha ima
MUTACIJA COVID-21A
Virus mutirao u kunama i vratio se u čovjeka: 'Ne zna se još hoće li mutacija utjecati na cjepivo'
Danska mora ubiti i zatim spaliti 17 milijuna kuna na oko tisuću tamošnjih farmi za proizvodnju krzna. Otkriveno je da ih je čovjek zarazio korona virusom, virus je u njima zatim mutirao, a onda opet, tako mutiran, zarazio 12 farmerskih radnika.
Danskoj će to nanijeti veliku gospodarsku štetu jer je jedan od najvećih svjetskih izvoznika krzna kune, no alternative nema ako se želi spriječiti širenje sad mutiranog virusa. Prijeti li nam, međutim, opasnost i na farmama drugih životinja, kao i za cjepivo na kojemu se radi, a koje zbog mutacija možda neće djelovati?
Odgovore na ta dva pitanja dali su nam dr. sc. Vladimir Stevanović s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, čija su uža specijalizacija virusne zoonoze, kojima pripada i COVID-19, prof. dr. sc. Igor Francetić, vodeći hrvatski stručnjak za kliničku farmakologiju te prof.dr.sc. Bojan Polić s Katedre za histologiju i embriologiju riječkog Medicinskog fakulteta. Briga je opravdana, kažu, ali smiruju situaciju svojim objašnjenjima.
- Pitanje je hoće li cjepivo koje se istražuje djelovati protiv COVID-21A, kako se naziva ova mutacija, zasad se to ne može reći. Mutacija znači da se virus promijenio, ali ne mora značiti da je drukčiji u dijelu strukture presudnoj za njegov klinički učinak. Ilustrativno, na primjeru ključa i brave - promijeniti se mogao dio ključa koji držimo u ruci, ali ne i onaj koji ulazi u bravu, tako da ćemo i dalje moći otključavati vrata - pojašnjava prof. dr. Francetić.
Dakle, opravdani strah postoji, kaže, ali ovoga časa još nitko ne može dovoljno jasno reći ili procijeniti hoće li cjepivo djelovati na takav, mutirani virus koji je s kuna prešao na čovjeka, ili neće.
Na pitanje zabrinjava li ga situacija na farmama kuna u Danskoj, odgovara kako je ljudski rod uništio toliko životinjskih vrsta da virusi koji su u njima živjeli sad traže novog “domaćina”, i našli su - čovjeka.
Hrvatska ne uzgaja kune
- Vjerojatno nas očekuje još takvih slučajeva - zaključuje prof. dr. Francetić. Pandemijama će pogodovati i klimatske promjene, jer, primjerice, više nema pravih zima koje su uništavale neke kukce - prenositelje virusa. Na dugom štapu sve je to povezano - zaključuje stručnjak.
Docent Stevanović kaže pak kako su istraživanja još na početku pandemije korone pokazala da su domaći tvorovi najosjetljiviji na korona virus, no kune se, nažalost, nije testiralo. Istraživanje je, osim na tvorovima, provedeno na pticama, svinjama, kravama, mačkama, psima, odnosno na životinjama koje su u bliskijem kontaktu s ljudima.
- Sigurni smo jer je uzgoj kuna kod nas zabranjen - kaže docent Stevanović. Istraživanja su pokazala da su tvorovi i mačke puno osjetljiviji na virus, nego recimo psi, u eksperimentalnim uvjetima.
- Mačke jače reagiraju na virus i mogu ga prenijeti na druge životinje, samo potencijalno i na ljude. Zaražene i nezaražene su stavljali jedne pored drugih, i nezaražene su se zarazile preko zraka od zaraženih. Za pse se dokazalo da su, od osjetljivih životinja, najmanje osjetljivi na infekciju i imaju najmanje promjene, ali se češće zaraze od mačaka zbog boravka u kući - ističe Stevanović i dodaje:
- Apsolutno postoji mogućnost mutacije virusa koji je s čovjeka prešao na životinju pa se čovjeku vrati. Zato se i dogodilo ovo u Danskoj. Uvijek postoji opasnost da se razvije poseban soj virusa u posebnoj vrsti i vrati na ljude, to je biologija. Za mutaciju je, međutim, potrebno uzastopno zaražavanje, virus mora prelaziti na puno jedinki. Zato je puno vjerojatnije da će mutirati u ljudskoj populaciji, prelazeći s jednog čovjeka na drugog, ili na farmi. Istraživanja korone na farmama svinja, kokoši i krava pokazala su da se te vrste ne zaražuju. Sto posto je dokazano i da vlasnici zaraze pse, nema dokaza za obrnuto.
Mutacija nastaje u sekundi
Znači, vjerojatnost ovoga što se dogodilo s kunama postoji, kaže, i s drugim vrstama, ali je jako mala, na razini teoretske šanse. Ni jedno istraživanje ne govori da je to stvarno moguće, izgledno, zaključuje. Nema razloga za brigu. Dodaje kako mutacija nastaje u sekundi u prijelazu sa životinje na čovjeka.
POGLEDAJTE VIDEO: Novi crni rekord u Hrvatskoj
Pokretanje videa...
00:54
- Virus će se morati pratiti na životinjama za koje znamo da se mogu inficirati, bit će neophodno uvesti takav sustav - zaključuje docent Stevanović sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti. Virolog prof. dr. sc. Bojan Polić ne vjeruje, kaže, da će ova mutacija u većoj mjeri utjecati na uspješnost cjepiva, no teško mu je takve prognoze davati bez detaljnih podataka.
Očito je, dodaje, da se preko nekih vrsta životinja može dogoditi mutacija, i da postoje "rezervoari" u kojima virus može biti promijenjen. Poznato je, dodaje, da korona virus, srećom, dosad nije doživio veće mutacije u ljudskoj populaciji, čak ni nakon što je zarazio na milijune ljudi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
