Tražene cijene nekretnina porasle su 25 posto od 2016. godine naovamo, odnosno izjednačile se s cijenama s kraja 2007. godine. Razlog tome je rast BDP-a
PRIJETI KOLAPS?
'Cijene nekretnina su nerealno visoke, napuhale ih subvencije'
Tržište nekretnina u Hrvatskoj se pjeni, cijene su na razinama prije krize. Zbog pada kamata svi pokušavaju zaraditi, a taj lov na prinose napuhuje vrijednost imovine i povećava financijske rizike. Poručio je tako prije nekoliko dana guverner HNB-a Boris Vujčić, zbog čega smo stručnjake upitali prijeti li nam, kao 2008./2009. godine, novi gospodarski kolaps zbog pucanja nekretninskog balona.
Tražene cijene nekretnina porasle su 25 posto od 2016. godine naovamo, odnosno izjednačile se s cijenama s kraja 2007. godine. Razlog tome je rast BDP-a, odnosno standarda građana, puno niže kamate nego nekad i manji broj sagrađenih stanova od traženih. Kupoprodajne cijene su ipak oko deset posto niže od traženih.
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da su postignute cijene, dakle one iz kupoprodajnih ugovora, u 2017. godini porasle za gotovo četiri posto u odnosu na 2016., a onda još i više, iznad šest posto, lani u odnosu na 2017. Upravo je te 2017. počelo i državno subvencioniranje kupnje stanova. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu krajem 2007. godine iznosila je oko 2040 eura za kvadrat, podatak je Centra nekretnina s početka 2008. Prosječna tražena cijena u kolovozu 2018., prema Njuškalu, bila je 1883 eura, a u kolovozu ove godine 2067 eura po četvornom metru.
- Cijene nekretnina su nerealno visoke, čemu su pomogle i državne subvencije. Takva bi mjera bila smislena da je građevinski sektor u problemu, da novac građanima nije dostupan i slično, ovako samo napuhuje cijene - kaže Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala u Hrvatskoj.
Kad više ne bi bilo subvencija, a hoće, tržište bi se brzo stabiliziralo, zaključuje. Svi stanovi koji su dosad bili u neuspješnom turističkom najmu vratit će se u prodaju ili dugoročni najam, a to će spustiti cijene, kaže Likan. Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da nam ne prijeti opasnost kao prije deset godina jer je zaposlenost veća i ljudi imaju odakle otplaćivati kredite. I banke, dodaje, sad puno opreznije kreditiraju. S njim se slaže i ekonomski analitičar Hrvoje Stojić dodajući kako nema toliko kredita, stanove se kupuje gotovinom i tako se “štedi”.
One koji misle i dalje zarađivati na daljnjem rastu cijena Stojić upozorava da bi se mogli prevariti. Teško da će cijene još puno rasti, kaže. Boro Vujović, vlasnik Opereta nekretnina i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, potvrđuje da - podaci su njegove agencije - hrvatski građani 60 posto nekretnina kupuju gotovinom, a svatko, tko si ga može priuštiti, želi imati stan u Zagrebu.
Vujović kaže da se može očekivati usporavanje prometa na tržištu nekretnina, ali ne i, uvjeren je, pucanje balona. I investitori, banke te kupci sad se ponašaju pametnije nego prije deset godina, zaključuje. Apsurdom, međutim, smatra subvencije na kredite jer poskupljuju nekretnine, a ima slučajeva da se uz subvenciju kupuju i stanovi od 250 tisuća eura.
- Ako netko kupuje stan za te novce, znači da mu subvencija ni ne treba. Mjera bi trebala služiti za rješavanje stambenog pitanja - kaže Boro Vujović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
