Vlada mijenja zakon: Perković ipak neće izbjeći izručenje?

Ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja uhidbeni nalog izvršavat će se samo ako se radi o kaznenim djelima počinjenim nakon 7. kolovoza 2002. godine. Odmah su krenula nagađanja da Vlada mijenja zakon kako bi spriječila da se Njemačkoj izruči Josip Perković.

'Nismo jedini s ovim ograničenjem'

Pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić rekao je da Hrvatska nije jedina koja je stavila ovakvo ograničenje. Primjerice, isti datum uzele su i Austrija, Italija i Luksemburg, dok Češka izvršava naloge za kaznena djela počinjena nakon 1.studenog 2004., a Francuska nakon 1.studenog 1993.

- Radna skupina smatrala je da će se na ovaj način ograničiti prvi nalet europskih uhidbenih naloga koje možemo očekivati nakon 1. srpnja. Iz prakse drugih država, koje su pristupale EU, vidljivo je da je u prvih šest mjeseci najveći pritisak na rad i primjenu europskih uhidbenih naloga - kazao je.

Procjene su da će s ovim ograničenjem na izvršenje doći 80 europskih uhidbenih naloga, rekao je. Napominje da bi se u slučaju primjene europskog uhidbenog naloga za sva kaznena djela, bez obzira kada su počinjena, taj broj značajno povećao.

Perković ipak nije spašen izručenja?

Neslužbeno se može čuti da ove izmjene ne znače i da je time Perković zauvijek spašen od izručenja. Uvijek postoji mogućnost da se nakon šest mjeseci od primjene zakona ustanovi da ipak nema tolike navale europskih uhidbenih naloga i da se ograničenje izmijeni ili ukine čime se otvara mogućnost za Perkovićevo izručenje, kojeg njemački sud tereti za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Slučaj Perković nije se izravno spominjao na sjednici odbora, a Peđa Grbin (SDP) vidi problem u ograničavanju primjene europskog uhidbenog naloga.

- Mi u Hrvatskoj imamo poznatog bjegunca od hrvatskog pravosuđa koji se skriva u Njemačkoj. Ja bih zaista volio da se on izruči i da mu se sudi, radi se o poznatom predmetu Croatia bus. Kako možemo od tih država tražiti da nama izruče nekoga koga mi tražimo, kada istovremeno donosimo odredbu da nećemo primjenjivati zakon na djela počinjena prije 7.kolovoza 2002.? Doista ne želim da budemo mjesto koje će skrivati počinitelje najtežih kaznenih djela - rekao je Grbin.

Antičević Marinović zabrinuta zbog ograničenja

Ograničenje je zabrinulo njegovu kolegicu Ingrid Antičević Marinović, koja je upitala što će biti s kaznenim djelima počinjenim u pretvorbi i privatizaciji, za koja u Hrvatskoj nema zastare.

- Tu je dan konkretan primjer s Croatia busom. I prije ove odredbe mi smo tražili izručenje, no Njemačka se na to oglušila. Koliko sada imamo na to pravo s obzirom na ovu odredbu? Mene najviše zanimaju ta kaznena djela, jer javnost i dalje smatra da smo po tom pitanju neučinkoviti i da nisu procesuirani svi oni koji su trebali biti. Zar ćemo sami sebi postaviti to ograničenje - upitala je.

Ministarstvo pravosuđa je fleksibilno

Marketić joj je odgovorio da po tom pitanju ne bi trebalo biti problema.

- Svaka država ima svoja ograničenja ili ih uopće nema. Dakle, mi bismo mogli tražiti od drugih država izručenje, jer ako nemaju ograničenje dužne su izvršiti europski uhidbeni nalog i za djela počinjena prije 2002. - pojasnio je.

Iako je radna skupina smatrala da Hrvatska treba uvesti navedeno ograničenje, Marketić je napomenuo da je Ministarstvo pravosuđa fleksibilno te da ukoliko bilo koji odbor uloži amandman da 'mogu razmisliti i promijeniti odredbu'.