Vlada o proračunu za 2017.: Očekujemo pad javnog duga

Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju priliku, a nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi, istaknuo je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade gdje je prihvaćen i prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu.

- Ovaj prijedlog proračuna temeljen je na očekivanju makroekonomskih pokazatelja, uz naglasak na očuvanje fiskalne održivosti te poboljšanje životnog standarda naših građana -kazao je premijer.

Istaknuo je da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj putanji, a to se pokazalo i u rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,9 posto na godišnjoj razini te u rastu izvoza i stope zaposlenosti.

- U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako u u 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma - rekao je Plenković.

No, napomenuo je i da su, usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, još uvijek prisutne određene gospodarske ranjivosti. Podsjetio je da se od siječnja 2014. Hrvatska nalazi u Proceduri prekomjernog manjka (EDP) zbog kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7 posto BDP-a u 2016.

Naveo je da je Vlada temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto. Ujedno, kazao je, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.

- Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju nam priliku, a nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi. U tome smislu u razdoblju od 2017-2019. ekonomska politika Vlade i proračun koji je pred nama bit će adresiran na smanjenje strukturnih nedostataka u gospodarstvu te dodatno jačanje pozitivnih gospodarskih kretanja -  poručio je Plenković.

Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, kojim se predviđaju proračunski prihodi na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

Predstavljajući glavne crte prijedloga proračuna za slijedeću godinu, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je rast BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu od 2,9 posto na godišnjoj razini u skladu s očekivanjima koja su imali u Vladi kada su projicirali rast u 2017. na 3,2 posto. Taj rast, dodao je, uzima u obzir i aktualne trendove u hrvatskom gospodarstvu, kao i predviđanja o kretanjima na domaćem i inozemnim financijskim tržištima te učinke porezne reforme.

Ukupni prihodi proračuna u 2017. od 121,6 milijardi kuna trebali bi biti 4,5 posto viši od prihoda iz rebalansa proračuna za 2016. godinu.

U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada prihvatila krajem studenoga, nacrt prijedloga proračuna za 2017. predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.

Po riječima Marića, razlika je ponajviše posljedica rasta namjenskih prihoda i rashoda od EU pomoći odnosno korištenja europskih fondova.

Porezni prihodi u 2017. godini projicirani su u iznosu od 72,8 milijardi kuna ili 2,6 posto višem u odnosu na rebalans ovogodišnjeg proračuna. Pritom se kod najizdašnijeg poreznog prihoda, od PDV-a očekuje rast od 4 posto, na 46,2 milijarde kuna, što, ističe Marić, podrazumijeva i rast osobne potrošnje.

Prihodi od trošarina trebali bi rasti za 3 posto, na 15,2 milijardi kuna, a od poreza na dohodak očekuje od 2 milijarde kuna ili 11,3 posto manje. Od poreza na dobit u 2017. bi se trebalo prikupiti 0,8 posto manje sredstava nego ove godine, odnosno oko 7,2 milijarde kuna.

Kod prihodi od doprinosa u Vladi prognoziraju rast od 3,7 posto, na 23,1 milijardu kuna. Prihodi od pomoći, poglavito od sredstava Europske unije, planiraju se na razini 11,2 milijarde kuna, što je rast za više od 32,7 posto prema ovoj godini. Marić je pritom istaknuo da i taj pokazatelj govori da je jedna od prioritetnih točaka ekonomske politike ove Vlade fokus na što bolju apsorpciju sredstava iz EU fondova.

Istodobno, prihodi od imovine dosegnut će 2,7 milijardi kuna

Rashodi rastu 5,5 posto

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su, pak, u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun. 

Najveći udio u ukupnim rashodima imaju naknade građanima i kućanstvima, koje se u 2017. predlažu u iznosu od 46,1 milijarde kuna, što je za 957 milijuna kuna više nego u 2016. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto ili gotovo 600 milijuna kuna i slijedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna. Za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za više porodiljne naknade u sklopu mjera demografske obnove, kao i troškovi povezani uz prava hrvatskih branitelja.

Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. godini planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.

Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 milijuna na 11 milijardi kuna.

Ministar financija je rast materijalnih rashoda pojasnio povećanih troškovima vezanima uz veću apsorpciju EU fondova, nešto višim rashodima u sektoru obrane te troškovima vezanim uz razne sudske presude.

Financijski rashodi "koji nas sve poprilično muče", kazao je Marić, na razini opće države penju se na 12 milijardi kuna, odnosno 3,6 posto projiciranog BDP-a za 2017. godinu, „i to je jedna od kategorija koju moramo nastaviti smanjivati“.

Pomoći su u proračunu planirane u iznosu 15,8 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna više nego ove godine, a najveći se dio odnosi na 1,3 milijarde kuna za podmirenje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvarivale tijekom ove godine i onih koje će ostvarivati 2017., uslijed porezne reforme.

Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu. 

Deficit 1,9 posto BDP-a

Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi u 2017. trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. To bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto.

Ministar financija je podsjetio da je 2016. bila prva godina u kojoj je javni dug smanjen, kao i da se do kraja ove godine očekuje da će njegov udio u BDP-u pasti unutar 85 posto.

 „U 2017. očekujemo njegov daljnji pad, a u godinama koje slijede da se taj trend nastavi“, rekao je Marić te istaknuo da je to jedna od ključnih odrednica programa Vlade, a ima za cilj poboljšati kreditni rejting države, poboljšati uvjete za poslovanje te u konačnici omogućiti izlazak iz Procedure prekomjernog deficita (EDP).

U planu financiranja proračuna navodi se da Hrvatska slijedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova.

Kako bi se 'pokrio' deficit te podmirile obveze koje dolaze na naplatu, u Vladi slijedeće godine planiraju izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijardi kuna (11,4 milijarde kuna inozemnih i 14 milijardi kuna domaćih obveznica), zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna. Od podaje državne imovine i privatizacije očekuje se oko 1,4 milijarde kuna prosječno godišnje u iduće tri godine.

Dalić: Prijedlog proračuna dobro uklopljen u ekonomsko okruženje

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ocijenila je da je ovaj prijedlog proračuna dobro uklopljen u ekonomsko okruženje jer odražava 2,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja, što ostaje gospodarstvu i stanovništvu za novu potrošnju.

 „Dajući porezno rasterećenje, pokazujući i razumijevanje za socijalno osjetljive skupine, zadržavamo temeljni makroekonomski cilj smanjivanja deficita i duga. Želimo da proračun pridonese zaključivanju Procedure prekomjernog deficita, ali moramo imati na umu da je (..)javni dug Hrvatske dosegao previsoke razmjere i moramo ga smanjivati zbog sebe i svog gospodarstva“, zaključila je Dalić.

Država se može zadužiti u 2017. do 33,7 mlrd. kn

Vlada je Saboru poslala i prateći zakonski prijedlog o izvršenju državnog proračuna kojim je utvrđeno da se država u idućoj godini na inozemnom i domaćem tržištu može zadužiti do ukupno 33,7 milijardi kuna, od čega su tekuće otplate 27,3 milijarde kuna. 

"Iduća godina je iz te perspektive izazovna godina, ali spremno ulazimo u nju", poručio je Marić.

Izvanproračunski fondovi u idućoj se godini mogu zadužiti do 2,5 milijarde kuna, a njihove su tekuće otplate glavnice duga 2,8 milijardi kuna, no dodaju li se tome i HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb, otplate se penju na na nešto više od 7,5 milijardi kuna.

Prijedlogom zakona o izvršenju državnog proračuna utvrđeno je i da se u 2017. mogu izdati nova financijska jamstva u iznosu do 5,6 milijardi kuna, a iznos jamstvene zalihe iznosi 280 milijuna kuna.

Taj zakonski tekst utvrđuje i da će proračunska zaliha u idućoj godini iznositi 200 milijuna kuna. 

Predloženim su zakonom regulirane i kompenzacijske mjere lokalnim jedinicama zbog promjena u sustavu poreza na dohodak, pa je tako izričito propisano da će im se do 15. u mjesecu isplaćivati za prethodni mjesec razlika prihoda od poreza na dohodak u odnosu na ostvarenje u 2016.