Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
423 komentara

Najveće povećanje u 10 godina: Minimalac će rasti za 248 kuna

Premijer je kazao da će minimalnu plaću koja sada iznosi 2.751 kunu povećati na 3.000 kuna neto. Najveće je to povećanje minimalne plaće od 2008. godine

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
423 komentara

Na dnevnom redu sjednice Vlade RH su prijedlozi njezinih amandmana i izjašnjenje o amandmanima drugih predlagatelja na prijedlog državnog proračuna za 2019. 

Pred ministrima je i prijedlog zakona o minimalnoj plaći te uredba o visini minimalne plaće kojom će se njezin iznos povisiti.

POGLEDAJTE VIDEO:

- To će biti jedna bitna poruka za što dostojanstveniji život i onih koji imaju najmanje plaće u Hrvatskoj, uz odgovarajuće kompenzacijske mjere poslodavcima - rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković, najavljujući donošenje uredbe.

Zagreb: Plenković se obratio medijima nakon rasprave o proračunu RH za 2019. PLENKOVIĆ NAJAVIO: 'Povećavamo minimalne plaće, detalje ću vam objasniti sutra'

Na dnevnom su redu sjednice Vlade i uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila, kao i uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje. 

Premijer Plenković govorio je o proračunu za iduću godinu navodeći da je on na zdravim temeljima te da odražava dobar balans između društvene solidarnosti i ulaganja. Osvrnuo se i na procjene rasta BDP-a za treće tromjesečje od 2,8 posto BDP-a. Naveo je kako je to 17 tromjesečje rasta. 

- To je dobar signal. Moramo voditi računa da se konsolidira proizvodnja i izvoz i ako uspijemo, onda možemo na ovom gospodarskom rastu koji je na zdravim temeljima realizirati našu daljnju ekonomsku politiku. Rast koji imamo se ne temelji na neracionalnim zaduženjima nego je to rast koji kontinuirano prati smanjenje javnog duga. To su rezultati kojima možemo biti zadovoljni - poručio je Plenković. 

Govorio je i o dogovorima sa sindikatima o rastu plaća u javnim službama i 3 posto od 1. siječnja iduće godine te dodatnih 2 posto od 1. rujna. Plenković je uvjeren da su pokazali ozbiljnost u dijalogu, a vjeruje da će dodatnih 150 milijuna kuna za rast plaća u posljednja tri mjeseca naći mudrim gospodarenjem kako bi ispunili dogovor sa sindikatima. 

Premijer je kazao da će minimalnu plaću koja sada iznosi 2.751 kunu povećati na 3.000 kuna neto. To je povećanje od 248, 16 kuna, kazao je premijer. Najveće je to povećanje minimalne plaće od 2008. godine.

- Ovime smo poslali poruku da želimo dostojanstven život onima koji imaju najmanja primanja - poručio je Plenković navodeći kako 37.000 ljudi trenutno prima minimalnu plaću. 

Predviđene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako veći trošak rada ne bi doveo do negativna posljedica za poslodavce. naveo je kao se minimalna plaća najčešće primjenjuje u tekstilnoj, kožnoj, drvnoj i metalnoj industriji. najavio je kako će se zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za radnije koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću.    

- Od 2020. će ta olakšica biti prepolovljena - najavio je premijer. 

Zagreb: Vlada povećala minimalnu plaću | Autor: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Pripremljen je i paket mjera za očuvanje radnih mjesta, a premijer ističe da će iduće godine poslodavcima omogućiti korištenja do milijun i pol kuna malih vrijednosti, a od 2020. i financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.

Ministar rada Marko Pavić naveo je kako će Hrvatska od 1. siječnja iduće godine imati veću minimalnu plaću od devet zemalja EU. 

- Ovime i ostanku ljudi u Hrvatskoj i dostojanstveniji život građana koji primaju minimalnu plaću - poručio je. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Ministar rada Marko Pavić: Minimalna plaća od Nove godine raste na 3000 kuna neto Više na http://bit.ly/2ACnFPt Reporter: Snježana Krnetić

Posted by 24sata Politiko on Friday, 30 November 2018

Cigarete poskupljuju dvije kune

Vlada je povećala trošarine na cigarete i sitno rezani duhan, a u maloprodaji će cigarete poskupiti do dvije kune. U proračunu se od većih trošarina očekuje dodatnih 355 milijuna kuna godišnje.

Manje trošarine na automobile

Od Nove godine mijenja se obračun trošarina na automobile. Po novom emisija ugljičnog dioksida obračunavat će se po prijeđenom kilometru. To bi trebalo rezultirati smanjenjem trošarina u prosjeku za 6,8 posto. Državni tajnik Ministarstva financija, nastavili li se trend kupnje automobila kao do sada, procjenjuje da će to na godišnjoj razini značiti manje porezno opterećenje kupcima novih automobila u iznosu od 350 milijuna kuna. 

Prihvaćeno 7 amandmana zastupnika na prijedlog proračuna, Vlada dala i 2 svoja

Vlada je na sjednici u petak prihvatila tri amandmana na prijedlog proračuna za 2019. godinu od ukupno 217 podnesenih u Saboru, kao i četiri koja se odnose na izvanproračunske korisnike, a dala je i dva svoja amandmana.   

Ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade izvijestio je da je ukupno 217 amandmana. Vlada je prihvatila tri amandmana koja se odnose na državni proračun, i četiri koja se odnose na izvanproračunske korisnike - Hrvatske ceste.

Prihvaćen je amandman zastupnika Marije Puh, Ivana Šipića i Žarka Tušeka, vrijedan 10 milijuna kuna za 2019. Također, prihvaćena su i dva amandmana zastupnika Pere Čosića, Ljubice Maksimčuk i Marka Šimića u visini od 15 i pet milijuna kuna.

Nadalje, Vlada je prihvatila i amandmane na prijedlog financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i to zastupnika Vesna Bedeković, Josipa Đakića, Vladimira Bileka, Željka Lackovića, kojim se za program gradnje i rekonstrukcije brzih cesta, za projekt DC 10 (Podravski ipsilon) dionica: Kloštar Vojakovački - Križevci i DC 12 (Podravski ipsilon) dionica: Farkaševac - Bjelovar ukupne procijenjene vrijednosti 549 milijuna kuna mijenja predviđeni početak izvođenja radova iz 2020. u 2019. godinu te se osiguravaju dodatna sredstva u iznosu od 37 milijuna kuna za realizaciju u 2019. godini. 

Istodobno se smanjuju planirane realizacije u 2019. godini na stavki izgradnje brzih cesta, na projektima nastavaka izgradnje BC Popovec - M. Bistrica - Zlatar Bistrica – Zabok u iznosu od 13.000.000 kuna, Stobreč - Dugi Rat - Omiš (I. faza) u iznosu od 8 milijuna kuna i izgradnje D403; Čvor Škurinje - luka Rijeka u iznosu od 16 milijuna kuna.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Vlada je prihvatila i dva amandmana zastupnice Sunčana Glavak koja se odnose na financiranje izvanproračunskih korisnika te amandman Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a.

Povrh toga, Vlada je dala još dva amandmana na prijedlog proračuna, pri čemu je Marić naglasio da se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita, dakle ne mijenja se ukupni iznos sredstava planiran prijedlogom proračuna.

Prvi se odnosi na razvoj potpomognutih područja, kazao je ministar Marić, pojasnivši da se odnosi na programe lokalne zajednice koji se financiraju kroz stavku kapitalni projekti i predstavljaju podršku gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji potpomognutih područja. 

- Budući da je interes lokalne zajednice za provođenje ovakvih projekata jako velik, a u isto vrijeme Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pripremilo je paket zakona koji podrazumijeva i prijedlog zakona o potpomognutim područjima, dakle predlažemo povećanje za ovu namjenu za 14,6 milijuna kuna, pa bi ukupna stavka kapitalni projekt razvoj potpomognutih područja iznosila 94,6 milijuna kuna - kazao je Marić

Drugim Vladinim amandmanom predlaže se preraspodjela 4,1 milijun kuna na Ministarstvo obrazovanja i znanosti zbog osiguranja sredstava za Veleučilište Hrvatsko zagorje - Krapina. Preduvjet za realizaciju tog povećanja je prijenos osnivačkih prava na Republiku Hrvatsku, zaključio je Marić.

O amandmanima na državni proračun za 2019. godine danas bi se trebalo raspravljati u Hrvatskom saboru.

Mirovinska reforma poslana je u Sabor

- Reforma je važna za sve. Za sugrađane koji su u mirovini, za koje je važno da je mirovinski sustav dugoročno održiv, da im je isplata mirovina sigurna ali i da se nastavlja s daljnjim povećanjem mirovina. Važna je za sadašnje zaposlenike da su u ostvarivanju mirovine jednakopravni sa sadašnjim umirovljenicima, ali važno je i za mlađe generacije koji ulaskom u svijet rada i štednjom u drugom mirovinskom stupu mogu osigurati povoljne mirovine za starije dane - kazao je. 

Premijer je poručio da je cilj reforme imati uravnotežen sustav s većim mirovinama te osiguranim prosperitetom budućih generacija. Smatra da je model koji predlažu optimalan. 

- Jedan od najvećih izazova mirovinskog sustava je da nam umirovljenik u prosjeku ima 30 godina radnog staža. Jedna od posljedica je da nam je deficit oko 17 milijardi kuna i što je samo 19 posto umirovljenika s odrađenih 40 godina staža. Manje od petine ljudi je radilo puni radni staž - kazao je. 

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Premijer je naglasio i da reforma ima i mjeru demografskog karaktera.

- Svim majkama kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodali šest mjeseci stvarno navršenog staža.

Time se njihove mirovine povećavaju u prosjeku za 2 posto. Ovo pravo može ostvariti i otac, ako je koristio pretežni dio dodanog porodiljnog dopusta, dakle više od dva mjeseca - poručio je premijer. 

Osvrnuo se na dobru granicu od 67 godina za odlazak u mirovinu. 

- Vidim da je bilo puno manipulacija. To je propisano zakonom iz 2014. godine - naveo je. 

Vlada predlaže da se odlazak u mirovinu sa 67 godina primjenjuje od 2033., smanjili su penalizaciju za prijevremenu starosnu mirovinu s 0,34 na 0,30 posto mjesečno. Premijer kaže da su vodili računa o 245.990 umirovljenika koji primaju najniže mirovine, koja u prosjeku iznosi 1579 kuna. 

- Ona će se od iduće godine povećati 3,13 posto - kazao je. 

Premijer je naveo i kako se korisnicima drugog mirovinskog supa omogućava izbor u kojem će stupu ostvariti mirovinu, samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba stupa. 

- Ovim rješenjem želimo ojačati drugi mirovinski stup. Otklanjam teze o njegovom ukidanju, a želimo potaknuti korisnike na veću štednju u trećem stupu - rekao je. 

Premijer smatra da su postigli dobar kompromis. 

- Pozitivan učinak reforme će biti 11,3 milijarde kuna na državni proračun do 2040. godine - zaključio je premijer.

Rasprava o mirovinskoj reformi u Saboru trebala bi biti idući utorak. 

Predložene izmjene Zakona o računovodstvu - neće biti licenciranja računovođa

Vlada je sa sjednice u petak Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza tzv. licenciranja računovođa, za koju je bilo predviđeno da stupi na snagu s početkom idućeg godine. 

Izmjene Zakona o računovodstvu upućenje su u hitnu saborsku proceduru, upravo zbog činjenice što je odredba o lincenicranju računovođa iz važećeg zakona trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine. 

I ministar financija Zadravko Marić ističe da je glavni cilj predloženih izmjena ukidanje tzv. licenciranja računovođa. Takvim rješenjem spriječit će se dodatni troškovi koji bi se u vidu povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenim sredstava neminovno prelili na mikro i male poduzetnike koji čine najveći dio tržišta, rekao je Marić. 

Zagreb: Vlada povećala minimalnu plaću | Autor: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Inače, obveza licenciranja računovođa bila je uvedena Zakonom o računovodstvu donesenim 2015. godine, i to člankom koji je regulirao da "ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona".

Prvotno je bilo planirano da primjena te odredbe krene s početkom 2018. godine, no izmjenama Zakona iz 2016. godine rok za stupanje na snagu te odredbe produžen je na 1. siječanj 2019. godine, a sada bi se odredba o licenciranju brisala iz Zakona. 

Predloženim se izmjenama zakon usklađuje i sa Zakonom o reviziji. Naime, kako je sadržaj revizorskog izvješća uređen Zakonom o reviziji te se odredbe sada brišu iz Zakona o računovodstvu, a kako bi se izbjeglo preklapanje u dva zakona. 

Marić ističe kako izmjene predviđaju i dodatno administrativno rasterećenje poduzetnika i omogućit će im se da knjigovodstvene isprave koje sada moraju čuvati u papirnatnom obliku mogu pretovoriti u elektronički format, a radi njihova čuvanja i arhiviranja.

Kadrovske odluke na zatvorenom dijelu sjednice

Na zatvorenome dijelu sjednice, Vlada je u petak na osobni zahtjev razriješila glavnu tajnicu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Loretu Bertoša-Kušen, a državnom službeniku Petru Uzorincu dala ovlaštenje da od 1. prosinca pa do provedbe javnog natječaja za imenovanje, a najduže do šest mjeseci, obavlja poslove glavnog tajnika Ministarstva.

Razriješen je i dosadašnji član Upravnoga vijeća Kliničkog bolničkog centra Split Ivica Grković, a novim je članom Upravnoga vijeća KBC-a imenovan Stipe Jukić.

Skupštini Hrvatskih cesta, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju, Vlada je predložila imenovanje Senka Bošnjaka za člana Uprave.

Skupštini Hrvatske lutrije, Vlada je temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju, predložila imenovanje Ignacija Čuture za člana Uprave.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message