"Vojni proračun povećava se radi Hrvatske i NATO-a"

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da Hrvatska povećava vojni proračun i radi svoje sigurnosti i radi ispunjavanja obveza u NATO-u, u vrijeme kada SAD pritišće saveznike da više izdvajaju za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump od dolaska na vlast uporno kritizira europske članice da ne ispunjavaju obvezu o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, cilj koji su si saveznici zadali 2014.

Njega trenutno ispunjava samo šest od 29 članica, a Hrvatska, koja je punopravni član postala 2009., na obranu troši oko 1,3 posto BDP-a.

Plenković smatra da američki pritisak nije nešto što razdvaja SAD i Europu. "To je ambicija koja traje duži niz godina. Točno je da je to je pitanje američka administracija stavila na stol na malo snažniji i artikuliraniji način nego ranije", rekao je Plenković novinarima na konferenciji o sigurnosti u Münchenu.

Ističe da njegova vlada od 2016. kontinuirano povećava vojni proračun "prije svega radi nas i radi naše sigurnosti, jačanja naše vojske, ali i širega doprinosa naporima svih saveznika".

Transatlantski odnosi, prijepori SAD-a i Europe oko Irana i financiranja NATO-a neke su od glavnih tema konferencije u Münchenu. Stavove Washingtona u subotu bi trebao iznijeti američki potpredsjednik Mike Pence.  

Plenković smatra da je u zadnje vrijeme ipak došlo do približavanja SAD-a s europskim partnerima, nakon što je Trump svojedobno prijetio izlaskom iz NATO-a ako saveznici ne preuzmu veći teret financiranja. 

"Ako se vratimo u 2016. i određene komentare o američkom unilateralizmu, o diplomaciji koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas se ipak nakon niza susreta to svelo u relativno slične okvire kao što je bilo inače i osjeća se da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike", rekao je Plenković.

On se na marginama konferencije sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a uoči sastanka je rekao da će razgovarati o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Saveza.

Također je najavio da će Zagreb uskoro ratificirati ugovor o pristupanju NATO-u Sjeverne Makedonije, koja je promjenom imena uklonila grčku blokadu.

Plenković je prvog dana skupa u Münchenu sudjelovao na okruglom stolu o Inicijativi triju mora, usmjerenoj na jačanje suradnje zemalja između Baltika, Crnog i Jadranskog mora.

Skup je bio zatvoren za javnost, a premijer je prije njega rekao da se u tu inicijativu uklapa gradnja LNG terminala na Krku, kao i trenutna "europska trojka" - Rumunjska koja trenutno predsjeda EU-om, Finska koja će je naslijediti u drugoj polovici ove godine i Hrvatska koja predsjedanje preuzima u prvoj polovici 2020.

Stoltenberg kaže da nema novih signala iz Rusije oko INF-a

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u petak kako mu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nije rekao ništa novo u pogledu neslaganja Zapada i Rusije oko sporazuma o nuklearnim projektilima kratkog i srednjega dometa (INF).

"Nema nikakvih novih signala ruske strane", rekao je Stoltenberg koji se s Lavrovom susreo na marginama konferencije o sigurnosti u Münchenu.

SAD je početkom veljače objavio da će se 2. kolovoza povući iz sporazuma iz 1987. ako ga Rusija ne prestane kršiti, optužba koju Moskva odbacuje.

Washington tvrdi da Rusija već nekoliko godina razvija projektile koji imaju domet veći od 2000 kilometara. No, Rusija tvrdi da mogu letjeti 480 kilometara i da ne spadaju pod odredbe sporazuma koji se odnosi na projektile dometa između 500 i 5500 kilometara. 

Moskva bi trebala uništiti projektile želi li ispuniti američke zahtjeve, no zasad nema naznaka da je to spremna učiniti. Umjesto toga, prije tjedan dana objavila je da izlazi iz INF-a.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je prošli tjedan da bi želio održati pregovore radi sklapanja novog sporazuma o kontroli oružja.

Vjeruje se da ni SAD više nije zainteresiran za INF, budući da taj sporazum iz vremena Hladnog rata obvezuje SAD i Rusiju, no ne i nove sile poput Kine.