Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U narednim danima nas čeka poneki iznadprosječno topli dan, a s tim dolazi i južina i osjetna promjena vremena s kojom je u našem najvišem gorju moguć i snijeg
U mnogim hrvatskim krajevima najviša temperatura zraka nikada nije bila tako kasno u godini tako visoka kao prošlih dana. U Kninu u ovotjedni ponedjeljak 29,8 °C. A u Imotskome čak 30,3 °C! Kao da je ljeto, a ne kraj listopada.
Ili primjerice u Splitu - nikada do ove godine svi listopadski dani nisu imali najvišu dnevnu temperaturu zraka višu od 20 °C, čak i od 21 °C, pri čemu čak 20 dana s najnižom dnevnom temperaturom višom od 17 °C!?
I dok će te informacije ostati samo u detaljnijim klimatološkim analizama, u onima češće spominjanim i korištenim ostat će zapisano kako je od ove godine najviša temperatura zraka u listopadu na Puntijarki 23,7 °C, a u Delnicama čak 26,2 °C! I to izmjereno potkraj listopada, piše HRT.
Osim tih rekorda, dogodili su se i mnogobrojni na pojedine nadnevke, koji su pridonijeli i iznimno visokoj srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, ponegdje također za listopad i rekordnoj, kao primjerice u Kninu, Pargu, Poreču, na Puntijarki, u Rabu, Rijeci, Senju, Splitu, Šibeniku, Zadru, Zagrebu i na Zavižanu, gdje je novi rekord vrlo vjerojatno 10,0 °C - za čak 1,5 °C viši od dosadašnjeg iz 1967. godine. Ne smije se zaboraviti kako svakodnevna mjerenja na većini spomenutih meteopostaja postoje još od sredine 20. stoljeća!
Listopad mjestimice i rekordno suh
Nakon u mnogim krajevima kišnog pa čak i ekstremno kišnog rujna - u listopadu je diljem Hrvatske zabilježen manjak oborine, ponegdje čak i rekordan, kao primjerice u Goricama, Imotskom, Pločama, Poreču, Kaštelima i Zemuniku, te posebice u Komiži, gdje se tijekom cijelog listopada skupilo svega 2 decilitra kiše po četvornome metru. Još manje u Šibeniku, gdje je ukupna mjesečna količina oborine 0,0 litara - kao i rekordne 1967. godine.
Siječanj - listopad također kao rijetko kada, gdjegod i ekstremno
A osim listopada, razmjerno suho je u većini Hrvatske bilo i u dosadašnjem dijelu godine. Štoviše, u Splitu je, prema mjerenjima na Marjanu, ukupna količina oborine od 1. siječnja do 31. listopada samo 218 mm ili litara po četvornome metru - kao nikada do sada u prvih 10 mjeseci.
I srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je rekordna u mnogim mjestima, primjerice u Gospiću, gdje podaci postoje još od sredine 19. stoljeća, te u Kninu i Rijeci. U Dubrovniku i Splitu u istom je razdoblju u znanoj povijesti mjerenja toplije bilo samo 2018., a u Osijeku i Zagrebu 2007. godine!
Naravno, ovo je samo preliminarna analiza nekih meteopostaja. Kada klimatolozi DHMZ-a završe detaljnije analize svih postaja vjerojatno će se pojaviti još poneki ekstrem, i to ne samo u temperaturi zraka i količini oborine, nego i u broju sunčanih sati i drugim meteorološkim elementima.
Studeni bez velike studeni
Premda nam u ovom tjednu slijedi promjena vremena, prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama za sljedeća 4 tjedna - ni u studenome ne bi trebalo biti velike i dugotrajne hladnoće, a hoće li se pojaviti u najnovijim dugoročnijim prognozama za zimske mjesece - saznat će se uskoro. Do tada je i dalje važeća sezonska prognoza koju je za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija pripremio Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.
24sata © 2026
