"No možemo već sada reći da je iskustvo Hrvatske u uvođenju eura, kao što smo najavljivali, da se inflacija nešto povećala prvenstveno u području usluga, no bez značajnog utjecaja na ukupni porast cijena", kaže Vujčić
OSVRNUO SE I NA KUPOVINU ZLATA
Vujčić: Očekivano, uvođenje eura nije imalo značajan utjecaj na ukupnu inflaciju u Hrvatskoj
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u petak da uvođenje eura, sukladno i očekivanjima, nije imalo značajan utjecaj na ukupni porast cijena.
"Podaci DZS-a su pokazali da je inflacija u siječnju usporila u odnosu na prosinac, a mi smo u HNB-u već prije imali neke podatke koji su upućivali na to", izjavio je Vujčić nakon konferencije "Ulaganja za otpornost i strukturnu transformaciju", u organizaciji Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a.
Naime, Državni zavod za statistiku (DZS) prekjučer je objavio prvu procjenu po kojoj je inflacija u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine u prosjeku bila viša za 12,7 posto, a u odnosu na prosinac cijene su u prosjeku ostale iste. Inflacija je tako nastavila usporavanje na godišnjoj razini, s obzirom da je u prosincu 2022. iznosila 13,1 posto.
Vujčić je rekao da su podaci DZS-a na tragu HNB-ovih očekivanja, u smislu usporavanja inflacije u području energenata, hrane te djelomično industrijskih proizvoda, a povećanja u području usluga.
Rekao je da je to potpuno u skladu s očekivanjima da euro nema značajan utjecaj na stopu inflacije, no da će se sve još detaljnije ocijeniti i proučiti kada se dobiju svi podaci o inflaciji za siječanj.
"No možemo već sada reći da je iskustvo Hrvatske u uvođenju eura, kao što smo i najavljivali, da se inflacija nešto povećala prvenstveno u području usluga, no bez značajnog utjecaja na ukupni porast cijena", ustvrdio je guverner HNB-a.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju objaviti 23. veljače 2023. godine.
Na pitanje novinara, Vujčić se osvrnuo i na HNB-ovu kupovinu zlata u prosincu prošle godine, gotovo dvije tone, vrijednosti oko 95 milijuna eura.
Pojasnio je da je zlato kupljeno isključivo zbog potrebe prijenosa dijela međunarodnih pričuva Europskoj središnjoj banci (ESB) po ulasku u eurozonu.
Napomenuo je da daleko najveći dio međunarodnih pričuva ostaje u Hrvatskoj i njima upravlja HNB, dok od onog manjeg dijela 15 posto se mora izdvojiti u zlatu, a 85 posto u valuti (u američkim dolarima).
"Zbog toga je i kupljeno zlato u protuvrijednosti oko 95 milijuna eura, što je preneseno Europskoj središnjoj banci na zajedničko upravljanje, po njenim propisima. Na tome smo nešto malo i zaradili", izjavio je guverner hrvatske središnje banke.
Kako je početkom siječnja objavio HNB na svojim internet stranicama, ESB je 30. prosinca 2022. donio odluku o uplaćivanju kapitala, prijenosu deviznih pričuva i doprinosima HNB-a u pričuve i rezervacije ESB-a. Iznos prijenosa deviznih pričuva određuje se prema kapitalnom ključu nacionalne središnje banke u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ESB-a, a struktura prijenosa određena je način da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu.
U skladu s time, iznos deviznih pričuva izraženih u eurima primjenom tečaja od 30. prosinca 2022. koje je HNB trebao prenijeti ESB-u ocijenjen je na 639,9 milijuna eura. Prijenos u američkim dolarima u veličini 85 posto ukupnog prijenosa i iskazan u eurima, iznosio je 543,9 milijuna eura, odnosno 580,1 milijun američkih dolara. Prijenos zlata, 15 posto iznosa od 639,9 milijuna eura, po tečaju od 30. prosinca 2022. iznosio je 96 milijuna eura, odnosno 56.256,29 unca zlata. Za potrebe prijenosa zlata, HNB je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku), naveli su iz HNB-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
