Weber traži široku potporu za predsjednika Europske komisije

Borba za glavne dužnosti u Europskoj uniji počela je u ponedjeljak nakon što su glavne stranke centra na izborima za Europski parlament izgubile većinu.

Vodeći kandidat konzervativaca (EPP) Manfred Weber zatražio je potporu od liberala, Zelenih i socijalista za dužnost predsjednika Europske komisije.

"Kada predizborna kampanja završi, zadaća demokrata je da sjednu zajedno za stol", rekao je Weber u Muenchenu u ponedjeljak, gdje njegova stranka, Kršćansko-socijalna unija (CSU), ima sjedište.

Weber je najavio da se kasnije planira sastati s predstavnicima drugih političkih skupina koje bi zajedno mogle formirati veliku koaliciju i osigurati snažnu većinu u novom sazivu Europskog parlamenta, premda dolaze s različitih dijelova političkog spektra.

Weber, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u sadašnjem sazivu EP-a, jedan je od nekoliko "spitzenkandidata" koji se natječu za novog predsjednika Europske komisije.

Među njima su potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans ispred socijalista (S&D) i povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, jedna od sedmero vodećih kandidata europskih liberala (ALDE), koji su na europskim izborima ostvarili jako dobar rezultat.

EPP je nakon izbora pojedinačno najsnažnija stranka, no izgubio je 34 zastupnika. U novom sazivu imat će ih 182, po novim rezultatima objavljenima u ponedjeljak. Socijalisti su izgubili 38 zastupnika i imat će ih 147.

Zajedno, te dvije skupine izgubile su tradicionalnu većinu koju su imale u EP-u, pa su sada potrebna šira savezništva.

Weber je u ponedjeljak pozvao sve umjerene snage da se jasno distanciraju od ekstremističkih skupina u parlamentu, pošto je krajnja desnica osvojila zajedno 171 zastupničko mjesto, 16 više nego do sada, ali ipak daleko manje od očekivanog.

Salvini: cilj nam je skupina s najmanje 100 zastupnika

U Italiji, vođa krajnje desne Lige Matteo Salvini izrazio je u ponedjeljak nadu da će njegov novi krajnje desni savez okupiti većinu tih zastupnika.

"Cilj nam je imamo skupinu s najmanje 100 zastupnika, a ambicija nam je da ih bude do 150", rekao je na konferenciji za novinare u Milanu, dodajući da računa na britansku stranku Brexit i španjolski Vox.

Vođa Lige, koja je osvojila povijesnih 34 posto glasova u Italiji, među potencijalne saveznike svrstao je i mađarski Fidesz te poljsku stranku Pravo i pravda, uz francuske i njemačke stranke. 

"Vidjet ćemo hoće li EPP odlučiti inzistirati na tome da traži potporu na ljevici", rekao je, sugerirajući da bi umjesto toga mogli pokušati formirati savez s krajnjom desnicom. 

Prioritet Lige je da se ukinu europska pravila o proračunskoj disciplini, dodao je.

Zajedno, EPP, socijalisti, liberali i Zeleni imali bi 507 zastupnika, dovoljno da postave Webera za predsjednika Komisije, ako dobije potporu Europskog vijeća koje čine šefovi država ili vlada EU-a.

Europski čelnici okupit će se u utorak na neformalnoj večeri u Bruxellesu na kojoj će početi razgovore o kandidatima za nove čelnike europskih institucija.

Konkretni pomaci još se ne očekuju, no može se očekivati da će ponoviti svoje stajalište da nema automatizma po kojem vodeći kandidat čija lista osvoji najviše glasova postaje predsjednik, što znači da Europsko vijeće može izabrati i nekoga čije ime nije među "spitzenkandidatima".

Zbog toga je moguć sukob između Europskog vijeća i Europskog parlamenta, koji prijeti da neće podržati nijednog kandidata koji se nije natjecao kao "spitzenkandidat". 

Nakon imenovanja u Europskom vijeću, što bi se prema planovima trebalo dogoditi na summitu u lipnju, imenovani predsjednik Komisije mora biti potvrđen u Europskom parlamentu. Nakon toga, predsjednik u dogovoru s državama članicama imenuje povjerenike koji moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Na kraju, Europski parlament mora potvrditi cijelu Komisiju.  

Izbor predsjednika Komisije dio je šireg paketa unutar kojeg se moraju među ostalima dogovoriti nove osobe koje će biti na čelu Europskog vijeća, Europske središnje banke, te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku. Pritom se mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, spolnoj ravnoteži te o ravnoteži malih i velikih država članica.