Obavijesti

News

Komentari 0

WWF: U Jadranu ugroženo čak 36 vrsta morskih pasa i raža

WWF: U Jadranu ugroženo čak 36 vrsta morskih pasa i raža

Zabrinjava podatak i po kojem je u Sredozemlju, koji je dom najvećem broju ugroženih vrsta morskih pasa i raža na svijetu ugroženo čak 58 posto svih vrsta morskih pasa i raža.

VIDEO

U Jadranu je od 54 vrste morskih pasa i raža njih čak 36 ugroženo, upozorila je u petak Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) u povodu Svjetskog dana svjesnosti o morskim psima.

POGLEDAJTE VIDEO: Orke napale hrvatski brod kod Gibraltara

Pokretanje videa...

orka 03:09

Zabrinjava također da populacije morskih pasa i raža kontinuirano opadaju dok se tri vrste smatraju izumrlima. 

Neke kritično ugrožene vrste, poput goluba ćukana i dalje su bez ikakvih mjera zaštite ili upravljanja, a stalna odgoda konkretnih akcija uzrokuje stalni rizik za ugrožene vrst, čime se ugrožava dugoročna održivost ribarstva i zdravlje morskog ekosustava, upozorila je WWF Adria. 

U dvije pomorske nesreće u zadarskom i istarskom akvatoriju spasili više ljudi
U dvije pomorske nesreće u zadarskom i istarskom akvatoriju spasili više ljudi

Zabrinjava podatak i po kojem je u Sredozemlju, koji je dom najvećem broju ugroženih vrsta morskih pasa i raža na svijetu ugroženo čak 58 posto svih vrsta morskih pasa i raža. Sredozemlje se i najbrže zagrijava pa se opasnost od izumiranja tih morskih životinja dodatno povećava.

Iako su, kažu, morski psi često predstavljeni kao opasni predatori, posebice tijekom ljetne sezone, oni su zapravo u velikoj opasnosti, a u pregrijanom Sredozemnom moru uloga morskih pasa i raža ključna je i nezamjenjiva. 

Najviši kip Isusa u Hrvatskoj se nalazi pod morem kraj Trogira
Najviši kip Isusa u Hrvatskoj se nalazi pod morem kraj Trogira

"Važnost morskih pasa i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža djeluju kao inženjeri staništa jer tijekom plivanja svojim perajama podižu pijesak s dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu.

Druge vrste prenose hranjive tvari iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste izravno utječu na ublažavanje posljedica klimatske krize pohranjujući ugljik u svojim organizmima“, poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Čisti luksuz: U Rovinju pokazali najveći motorni katamaran
Čisti luksuz: U Rovinju pokazali najveći motorni katamaran

Iz WWF Adrije ističu kako nedavne obvezujuće odluke Svjetske organizacije za poljoprivredu UN-a bude nadu u očuvanje morskih ekosustava, ali mediteranske zemlje moraju preuzeti vodeću ulogu u upravljanju ribarstvom.

Pri tome je, kažu, potrebno dodijeliti odgovarajuće resurse za upravljanje ribarstvom, osigurati stalno prikupljanje podataka i praćenje stanja ugroženih vrsta, te uključiti sve dionike, posebno ribare u formiranje novih mjera upravljanja.

Orke napale hrvatski brod kod Gibraltara. Kapetan za 24sata: 'Znaju što rade. Prate reakciju'
Orke napale hrvatski brod kod Gibraltara. Kapetan za 24sata: 'Znaju što rade. Prate reakciju'

"Jedino tako možemo zajedno očuvati važna staništa za morske pse i raže i osigurati njihov opstanak", poručuju iz WWF Adrije.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju