Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Norveški odbor za dodjelu Nobelovih nagrada, koji odlučuje o pobjedniku, ne komentira nominacije, čuvajući u tajnosti tijekom 50 godina imena predlagatelja te imena neuspješnih kandidata
Ruski disident Aleksej Navaljni, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i mlada aktivistica za borbu protiv klimatskih promjena Greta Thunberg neki su od kandidata koje su norveški zastupnici predložili za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir.
Prijedloge istaknutih pojedinaca i organizacija mogu podnijeti tisuće ljudi u svijetu, od parlamentarnih zastupnika do bivših dobitnika, a te nominacije koje završavaju u nedjelju 31. siječnja ne znače da će ih podržati Nobelov odbor.
Norveški zastupnici imenovali su konačnog dobitnika svake godine od 2014., osim 2019., ističe Henrik Urdal, ravnatelj Instituta za istraživanje mira u Oslu i smatra da je to 'zbilja sjajno'.
Norveški odbor za dodjelu Nobelovih nagrada, koji odlučuje o pobjedniku, ne komentira nominacije, čuvajući u tajnosti tijekom 50 godina imena predlagatelja te imena neuspješnih kandidata.
Međutim, predlagatelji imaju pravo otkriti javnosti svoje nominacije.
Prema Reutersovim saznanjima norveški zastupnici predložili su i Gretu Thunberg i Navaljnog i WHO te njegov program COVAX ustanovljen kako bi se i siromašnim zemljama i onima niskih prihoda omogućio pristup cjepivima protiv Covida-19.
Thunberg je imenovana kao 'jedna od najistaknutijih osoba u borbi protiv globalnog zagrijavanja' uz skupinu za kampanju nazvanu Petak za budućnost, koje je Thunberg jedna od suosnivačica.
Navaljni je imenovan zbog 'napora da se u Rusiji provede mirna demokratizacija', a predložio ga je bivši norveški ministar vanjskih poslova Ola Elvestuen.
Borba protiv Covida-19 ima istaknuto mjesto, a uključuje i savez GAVI za distribuciju cjepiva.
Među drugim kandidatima ističu se Svetlana Tihanovska, Marija Koljesnikova i Veronika Cepkalo, tri Bjeloruskinje istaknute u borbi za 'slobodne izbore pružanjem mirnog otpora', rekao je norveški predlagatelj Geir Sigbjoern Toskedal.
Jette Christensen predložila je Mađarski helsinški odbor, skupinu za ljudska prava te udrugu IUSTITIA, koja okuplja poljske suce istaknute u obrani građanskih prava.
- Moja nominacija ove godine... je borba za očuvanje demokracije kao oblika vladavine u Europi - objasnila je Christensen.
Medijske slobode važna su tema ove godine pa su tako imenovani i Odbor za zaštitu novinara (CPJ) sa sjedištem u Sjedinjenim Državama, Zineb el Rhazoui, bivša novinarka francuskog satiričnog časopisa, zatim informativni portal Hong Kong Free Press, Međunarodna mreža za provjeru točnosti informacija (International Fact-Checking Network) te organizacija Reporteri bez granica (RSF) sa sjedištem u Parizu.
Među drugim kandidatima su i bivši američki predsjednik Donald Trump, zatim Sjevernoatlantski savez (NATO) i UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR).
Na popisu su i Aminatou Haidar, predložena zbog mirotvorne kampanje za proglašenje neovisnosti Zapadne Sahare, zatim Međunarodna svemirska stanica te Međunarodni izviđački pokret.
Pokret Black Lives Matter također je nominiran za Nobelovu nagradu za mir 2021. godine zbog načina na koji poziva na promjene diljem svijeta, piše The Guardian.
U nominacijskim dokumentima, norveški zastupnik Petter Eide kaže kako je pokret prisilio i druge zemlje izvan SAD-a da se počnu, u svojim društvima, baviti rasizmom.
- Smatram da je ovo jedan od ključnih izazova u Americi, ali i u Europi i Aziji - rekao je Eide i dodao da je Black Lives Matter postao vrlo važan svjetski pokret za borbu protiv nepravde.
Dobitnici Nobelove nagrade za 2021. bit će objavljeni u listopadu.
24sata © 2026
