Zabranili snimanje obrazovne tribine: 'Radi se o mjeri opreza'

Zamolit ćemo vas da ništa ne fotografirate niti na ikoji način snimate, poručili su novinarima organizatori tribine "Kurikulum danas i sutra - želje i izazovi".

Udruga studenata Primus na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u petak poslijepodne organizirala je tribinu čije snimanje nisu dopustili.

- Zašto je zabranjeno snimanje tribine koja se održava na prostoru Sveučilišta čiji je rad, prema statutu, javan? - pitala je Dora Kršul, novinarka portala Srednja.hr.

- Ovo je organizirala studentska udruga i tribina je namijenjena studentima, a ne javnosti. Nastojali smo da bude ležerna atmosfera i da se ne stvara medijska pompa - rekao je jedan od organizatora.

- Nažalost, konstatiralo se da je došlo do nekih propusta te se Matematički odsjek našao u neugodnoj situaciji. Zabrana je bila mjera opreza i to kažem Vama, koja ste sa Srednja.hr. Kad to govorim, mislim na one koji su meni nadređeni, ja sam ovdje samo gost - nadovezala se na riječi studenta profesorica Željka Milin Šipuš s PMF-a.

Kada smo je poslije tribine zamolili da pojasni svoj odgovor te je pitali tko je točno i zašto zabranio snimanje, profesorica Milin Šipuš nam je poručila kako nema komentara.

Na tribini se raspravljalo o reformi obrazovanja, a ponajviše reformi kurikuluma matematike.

- Imamo izrađene kurikularne dokumente za sve predmete. Radimo to deset godina, a druge zemlje to naprave u dvije godine! Zašto je reforma obrazovanja trajala toliko dugo? Zbog otpora koji je nastao - rekla je Branislava Baranović, profesorica Sociologije obrazovanja na PMF-u. Objasnila je kako su neutemeljeni otpor reformi pružale konzervativne stranke, Crkva i s njom povezane udruge, ali i izdavačke kuće.

- Ne možete danas djecu podučavati na način na koji su mene podučavali prije trideset godina - poručila je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja.

- Što god radila, uvijek s ponosom kažem da sam profesorica matematike - istaknula je Kralj. Dodala je kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi sve kako bi se učenici u budućnosti bolje školovali.

- Potrebno je vremena za takvo što. Potrebno je sve pažljivo posložiti - rekla je Milin Šipuš.

- Previše smo se približili šablonama s djecom ne radimo zadatke koji se mogu riješiti na više načina - dodala je Kralj, koja smatra kako se i kroz rješavanje matematičkih zadatka djeci može jačati kreativnost.

- Reforma je zamišljena kao proces, a ne kao događaj zamrznut u vremenu nakon kojeg sljedećih 20 godina neće biti ništa - ustvrdila je pomoćnica ministrice.

Otkrila je kako je sve spremno za uvođenje informatike kao obveznog predmeta u petom i šestom razredu osnovne škole.

- Imamo tisuću nastavnika informatike i osigurali smo 10 milijuna kuna za opremanje informatičkih učionica - objasnila je Kralj.

Boris Jokić, bivši voditelj Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, upozorio je kako se promjene ne smiju donositi na brzinu.

- Priprema škola i nastavnika je preduvjet za uvođenje bilo čega u obrazovanje - rekao je Jokić.

Naglasio je kako je potrebno promisliti i o ishodima izvannastavnih aktivnosti učenika.

- Trebamo razmisliti što bi bio kurikulum produženog boravka, a što knjižnice koja je mjesto na kojem se također podučava - kazao bivši voditelj reforme. Dodao je kako se danas malo govori o važnosti umjetničkih predmeta.

- Kada dođete u trgovinu namještaja, kupujete inženjerski proizvod, ali ga kupujete zbog njegovog dizajna. Bez umjetničkog područja nema obrazovanja cjelovite osobe - zaključio je Jokić.