Mislav Herman poručio je u emisiji Otvoreno prozvao je Ivanu Kekin i odluke Možemo! oko mjeri roditelj-odgojitelj. Kekin mu je poručila da ima "zlog brata blizanca"
UKIDANJE MJERA
Zaiskrilo između Hermana i Kekin: 'Smirite strasti, gledaju nas zabrinute majke i očevi'
Grad Zagreb smanjuje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta i ona će sad iznositi 2500 kuna za svako dijete. Ivana Kekin, zastupnica u zagrebačkoj Skupštini rekla je kako se ukupni iznos u proračunu ne mijenja.
- Ista svota koja je išla kao pomoć za novorođenu djecu za vrijeme bivše vlasti, ista je kakva će biti i za naše vlasti. Promijenjeno je da se taj iznos drugačije raspoređuje. Zaključili smo da svaka beba u Zagrebu, bila prvo, drugo, treće ili sedmorođena ima pravo na isti materijalni suport, kako bi im se olakšalo prvih par mjeseci, za to ta mjera služi, tako se i zove - to je novčana pomoć za opremu novorođenčeta - ispričala je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Objasnila je zašto je prvorođenom djetetu povećan iznos. Tvrdi kako će time biti obuhvaćen najveći broj korisnika jer prvorođene djece ima najviše i najveća su izdvajanja za opremu za prvo dijete. Naglasila je da je otkako je mjera uvedena, nije porastao broj novorođene djece u Zagrebu, a ona je usmjerena na jako uski krug korisnika.
- To je obiteljska mjera, nije joj svrha demografija, već pomoć kada dobivaju prvo, drugo i svako sljedeće dijete - objasnila je.
Što se tiče demografskih mjera, poručila je kako je cilj da Zagreb ukupno poveća broj živorođene djece, bez obzira hoće li to biti prvo, drugo, treće ili sedmo dijete. Smatra kako politike kojima se "velike obitelji ganjaju da imaju još djece" nisu efikasne. Tvrdi i da geografske politike treba mijenjati tako da se mladima omogući da se osamostaljuju - sigurna zapošljavanja, vrtiće u smjenama, boravak u školama.
Mislav Herman, potpredsjednik Skupštine grada Zagreba rekao je da je Hrvatska "zahvaćena pandemijom bijele kuge koja nosi odluku smanjivanja rađanja broja djece u obiteljima".
- Potrebno je stimulirati rođenje svakog djeteta, posebice onoga čega mi imamo sve manje, a to je rađanje trećeg i svakog sljedećeg djeteta u obitelji - rekao je.
Tvrdi kako je došlo do povećanja iznosa za rađanje prvog djeteta, ali za rađanje svakog drugog su ti iznosi drastično smanjeni. Poručio je kako roditelji nisu zadovoljni ovakvim stavom i ovakvom politikom.
Što se tiče besplatnih udžbenika, Kekin je rekla kako se tu neće ništa mijenjati.
Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić rekao je da u gradu rade na cijeloj lepezi mjera koje počinju i prije rođenja djeteta. Sufinanciraju i medicinski potpomognutu oplodnju za što izdvajaju oko 400.000 kuna. U odnosu na prošlu godinu imaju 102 bebe više rođene.
Za svako dijete grad izdvaja 2000 kuna, a upisano je oko 260 više djece u vrtiće. Stipendiraju oko 110 učenika srednjih škola. Radić je najavio i novu mjeru - 50 najboljih srednjoškolaca će stipendirati besplatnim vozačkim ispitom. U županiji provode i mjeru besplatnog obroka u osnovnim školama.
Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije, rekao je da se u gradu rodilo nešto manje od 100 djece, ail da brojke rastu. Opatija za prvorođeno dijete daje 10.000 kuna, 15.000 kuna za drugo, a 20.000 kuna za treće. Za svako iduće pet tisuća kuna više.
- Do 2017. Opatija je imala prosječne mjere, tada uvodimo nove mjere. Nismo ulazili u detaljne analize isplativosti, one su dolazile same od sebe. Došli smo u vrh Hrvatske i pokazale su se dobrima, unatoč činjenici da su za mlade obitelji važni posao i stanovanje - poručio je.
Demograf Anđelko Akrap kaže kako je država u lošoj demografskoj situaciji.
- Hrvatska nije riješila demografski problem, ima velike probleme, posebice kada izađete iz velikih gradova, mora se oblikovati dugoročna politika. Rad na određeno je, objasnio je, otjerao mnogo ljudi iz Hrvatske, a sada se tek počelo govoriti da je to problem - rekao je i dodao kako ima praznih stanova, ali da mladi s prosječnim primanjima ne mogu riješiti stambeno pitanje, te da nema dovoljno mjesta u vrtićima.
Poručio je kako niz malih mjera neće donijeti rezultate već kako bi Hrvatska trebala napraviti dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja i sve mjere uklopiti u to.
Kekin je poručila kako je socijalna sigurnost ključ toga da ljudi ostanu u zemlji i imaju veći broj djece.
- Potrebno je da 78 posto populacije bude zaposleno. Mi u Hrvatskoj smo jedva na 60 posto. U Zagrebu je ova mjera direktno stimulirala žene da prestanu biti zaposlene. Njezini negativni aspekti se vide u tome da djecu izbacujete iz predškolskog sustava. Da je mjera porasla s 20 milijuna na pola milijarde. Za iznos od milijardu i 800 milijuna kuna mi smo mogli izgraditi 27 vrtića. Ta mjera nije imala ugrađen nikakav socijalno-ekonomski kriterij - rekla je i dodala da je Plenković 2016. dobio izbore obećavši mjeru roditelj-odgojitelj za roditelje s četvero i više djece.
- Molim vas da smirite strasti, smirite ton, gledaju nas naše majke, očevi koji su zabrinuti. Ova mjera se od 9. prosinca ukida. Ovo nije revizija, niste na ovaj način komunicirali. Ono što ste vi danas napravili je ukidanje mjere. Kako nazvati izmjenu ako imamo smanjivanje naknada za gotovo 80 posto i vremenski rok za 50 posto. Tražili smo da se navedena mjera revidira, može se toj djeci omogućiti da pohađaju vrtić, da majke rade na pola radnog vremena. Vi ste prije javne rasprave odlučili da će se to ukinuti. Naše procjene govore da ćete na cestu izbaciti i unesrećiti gotovo 30.000 Zagrepčanki i Zagrepčana. Kako ćete smjestiti 7 do 8 tisuća djece koji trebaju upisati vrtiće? - upitao je Herman.
Kekin je poručila kako Herman "ima zlog brata blizanca" zbog izjava iz 2019. kada je tvrdio da tu mjeru treba promijeniti jer ona šteti djeci i izbacuje žene s tržišta rada.
- Gradske prostore ćemo prenamijeniti u vrtiće. Neki ljudi će osjetiti i negativne posljedice, ali povećavati vrtićke kapacitete, raditi na smjenskom radu vrtića, mi ne možemo uz opterećenje proračuna od 700 milijuna kuna - rekla je Kekin.
- Stav zagrebačkog HDZ-a o pojmu roditelj-odgojitelj se uopće nije promijenio - nastavio je Herman te je počeo nabrajati što je Vlada učinila po pitanju demografije.
- Moramo li slušati ovo ljubavno pismo? - upitala ga je Kekin.
- Gospođo Kekin, pa ne možemo tako razgovarati - rekao joj je Herman kojemu je smetalo što mu je Kekin upadala u riječ.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
