Zakasnio si 61 dan s ratom? E sad četiri godine nema kredita

Banke su vratile popise dužnika. Tko dulje od 61 dan duguje više od 750 kuna banci ili stambenoj štedonici, završit će na crnoj listi i ostati tamo četiri godine.

Pokretanje videa...

02:09

Spot za Nestale | Video: 24sata/pixsell

Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) ukinuo je u svibnju 2018. razmjenu podataka o dužnicima među bankama, kolokvijalno nazvanu crnu listu. Tad je na snagu stupila Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je onemogućavala dijeljenje osobnih podataka.

Od ovog tjedna 16 kreditnih institucija ponovno može razmjenjivati podatke o klijentima koji kasne s plaćanjem kredita, kredita po karticama ili prekoračenja po računima.

Tako se osiguravaju od novih kreditnih plasmana onima koji postojeće obveze nisu u stanju na vrijeme podmirivati.

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, na pitanje što se promijenilo u odnosu na GDPR pa da banke opet mogu razmjenjivati osobne podatke klijenata bez njihova pristanka, neslužbeno odgovaraju kako uporabu HROK-a nikad nisu niti zabranili. Napominju kako je prema Zakonu o kreditnim institucijama propisano da se obveza čuvanja bankovne tajne ne odnosi na slučaj ako se povjerljivi podaci o klijentima - koji nisu ispunili svoju obvezu u roku - priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje sve podatke između kreditnih i financijskih institucija. Dodaju da je i HNB propisao kako banka pri procjeni nečije kreditne sposobnosti mora uzeti u obzir postojeće obveze. To može učniti najmanje uvidom u dostupne kreditne registre, zaključuje AZOP u odgovoru.

Razmjena podataka obavljat će se pomoću informatičkog sustava pod nazivom DOR sustav, u okviru HROK-a. Korisnici sustava obrađivat će podatke o neurednosti u ispunjavanju obveza svojih klijenata s ciljevima kvalitetne procjene sposobnosti klijenata za urednom otplatom njihovih obveza te smanjivanja, odnosno izbjegavanja rizika loših plasmana i prezaduženosti klijenata, poručila je Hrvatska udruga banaka (HUB), koja je HROK i osnovala još prije 15 godina.

Na listi četiri godine

Na pitanje kako su sad odjednom HROK i banke pronašli model kojim ne krše GDPR, ministar financija Zdravko Marić odgovara kako je to pitanje za njih, a on samo, kako kaže, “može iskazati vjeru da je sve u skladu s propisima”.

Pitanje kako se i do kojeg modela došlo, iz HUB-a prebacuju na svoj HROK, od kojeg na, pak, odgovor nije stigao. No Agencija za zaštitu osobnih podataka očito nema ništa protiv nove razmjene podataka među bankama. Oglasila se nije ni Hrvatska narodna banka,.

Vraćanje crne liste znači da će dužnik teško dobiti novi kredit ako redovito ne podmiruje stari, jer banke međusobno opet dijele podatke. Znaju identitet dužnika, banku u kojoj je nastalo dospjelo dugovanje, vrstu i visinu dospjele obveze te status u kojem je ta obveza. ona može biti aktivna ili otkazana, neuredna, utužena...

Pritom su kriteriji u odnosu na prije značajno postroženi. Na listi se sad ostaje pune četiri godine - 12 mjeseci više nego do svibnja 2018. godine.

Kako pojašnjava financijska savjetnica Yetunde Kristina Škorić iz Progreso grupe, četiri godine se računaju od trena kad ste evidentirani na listi kao neplatiša. Podmirite li u međuvremenu dugovanje, nema promjene, i dalje ostajete na listi do isteka četiri godine. Ako pak dugovanje ne platite, na njoj ostajete i dalje. Kako napominje savjetnica, na listu se ne dospijeva u slučaju da, primjerice, nije podmirena jedna rata kredita ili se kasni 60 dana. Jednako tako, na listu neće ni netko tko je u nedopuštenome minusu dvadesetak dana.

Na listi i ako uzmu karticu

Oni kojima je kredit otkazan ili su opozvane debitne ili kreditne kartice, bez obzira na iznos dugovanja bit će na crnoj listi. Ako je banka poslala vaše dugovanje na utuženje, isto se nalazite na crnoj listi dužnika.

Banke više od godinu dana nisu imale međusobni uvid u dugovanja klijenata, a istodobno je “podivljao” broj nenamjenskih gotovinskih kredita. Dosegli su više od 50 milijardi kuna, gotovo koliko iznose i svi ostali krediti. Banke su klijentima kojima inače ne bi dale veliki stambeni kredit davale gotovinske kredite. Guverner HNB-a Boris Vujčić je i sam povukao paralelu sa švicarcima, jer gotovinski krediti imaju višu kamatnu stopu.

- Guverner je na to upozoravao umjesto da je zabranio. U zadnje četiri godine banke su odobravale samo gotovinske kredite, više od deset milijardi kuna godišnje. Isti je slučaj bio s kreditima u francima. Vjerojatno tome služi ponovno lista HROK-a - kaže bivši ministar financija Boris Lalovac povezujući kreditni “boom” s ponovnim aktiviranjem crne liste. Banke su, dodaje, ugroženom dijelu građana dijelile kredite s visokim kamatama pa ne bi čudilo da iduće godine, dođe li nova recesija, imamo novi “slučaj franak”. Zaključuje kako banka, kad daje kredit, mora napraviti analizu koja će pokazati je li otplata moguća. Ne može se nekome dati kredit na deset godina ako je zaposlen na određeno vrijeme, smatra bivši ministar financija.

Reprogram kredita rješenje

Igor Vujović iz društva Potrošač ističe da je apsurdno klijenta držati na crnoj listi četiri godine, bez obzira na to je li podmirio dugovanje ili nije.

- Banka će klijenta odbiti bez obzira na promijenjene okolnosti. Netko je možda dobio povišicu, bolji posao i slično, novac mu hitno treba radi liječenja, ali ga neće moći dobiti zato što je na crnoj listi zbog nekog davnog, možda i sitnog duga! Činjenica jest da se kredit mora vraćati, ali ne i da pravila budu takva da netko zbog čekanja na crnoj listi ne može dobiti kredit za liječenje. A može ga sad uredno vraćati - kaže Vujović. Crna lista, dodaje Vujović, šteti i financijskoj konkurentnosti banaka.

- Ako ja banci donesem potvrdu da kredit mogu otplaćivati, a ona mi ga ne odobri jer sam na crnoj listi, to šteti i samoj banci - zaključuje Vujović.

Financijski savjetnik Pro grupe Vjeko Peretić potrošače upućuje da se u slučaju problema s otplatom obrate stručnjacima koji im mogu pomoći. Rješenje je sve osim prolongiranja plaćanja duga, kaže. Kredit je moguće reprogramirati, a ako klijent mora podmiriti minus, banka mu mora omogućiti obročnu otplatu u trajanju od najmanje godinu dana, kaže savjetnik. Da su se banke na vrijeme pripremile za GDPR, kažu stručnjaci s kojima smo razgovarali, crne liste nikad ni ne bi izlazile iz upotrebe. Nepripremljene, banke su HROK morale stornirati, da bi ga opet pokrenule ovih dana.