Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ako se Hrvatska solidarno drži prema Europi to je u redu, ali bit će interesantno vidjeti kako će ostale europske zemlje na to reagirati, jer nejedinstvo Europe u energetici je jako veliko, napominje Štern.
Nadao sam se da to toga neće doći, zalihe su zadnja stvar koju bi trebalo dirati, komentar je energetskog stručnjaka Davora Šterna na Vladinu odluku o puštanju na tržite obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, da s obzirom na krizu na Bliskom istoku, zbog koje i dalje rastu cijene nafte, na sjednici će biti donesena i odluka o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. Kako su 24sata ranije doznala, riječ je o 35.000 tona dizelskog goriva na tržište što je oko 4,7 % naših obveznih zaliha, odnosno više od četiri dana prosječne potrošnje. Na sastanku Međunarodne agencije za energiju početkom ožujka dogovoreno je otpuštanje ukupno 400 milijuna barela ekvivalenata sirove nafte iz obveznih zaliha država članica. Hrvatska iako nije članica spomenute agencije i nema formalnu obvezu sudjelovanja, odlučeno je da će djelovati u duhu europske solidarnosti i zajedništva.
- Puštanje zaliha je dokaz da je situacija krajnje ozbiljna, ali nije za Hrvatsku. Ako se Hrvatska solidarno drži prema Europi to je u redu i to ne bi smjelo doći u pitanje, ali interesantno će biti vidjeti kako će ostale europske zemlje na to reagirati, jer nejedinstvo Europe u energetici je vrlo veliko i na tom pitanju će se pokazati djeluje li koordinirano, za početak - navodi Štern.
Drugi problem je napominje stručnjak što su spomenute zalihe nabavljene po nižim cijenama, a njihovo zanavljanje će tražiti određena sredstva u proračunu.
- Treće, ja te zalihe ne bih puštao prije nego dobijem konačnu potvrdu da je rafinerija Rijeka sposobna za rad u punom pogonu, ne u probnom - poručio je Štern.
24sata © 2026
