Zbog 'izazova' srlja se u pakao: Apel stručnjaka: 'Razgovarajte s djecom, da shvate posljedice'

Dječak (16) iz okolice Bjelovara koji je u četvrtak s teškim opeklinama iz bjelovarske bolnice prebačen na daljnje liječenje u Kliniku za dječje bolesti u zagrebačku Klaićevu, i dalje je, doznajemo, u teškom stanju. Ima opekline trećeg stupnja na 95 posto tijela no kako je do nesreće došlo, još nije poznato. Iako se neslužbeno spominje mogućnost da je dječak navodno pokušao izvesti opasan "izazov" kakav se može vidjeti na TikToku, policija napominje kako ništa takvoga dosad u istrazi nije potvrđeno.

Iz PU bjelovarsko-bilogorske potvrdili su kako su zaprimili dojavu o događaju te kako je u tijeku kriminalističko istraživanje kojim se utvrđuju sve okolnosti.

Neovisno o ovom slučaju, stručnjaci upozoravaju da je sve više stradale djece odnosno tinejdžera zbog TikTok izazova, a kontrole nema.

PREVEZLI GA U KLAIĆEVU Dječak (16) iz Bjelovara bori se za život nakon teških opeklina

- S tim izazovima imamo velikih problema, eskaliralo je oko Božića i Nove godine - tinejdžeri isprobavaju opasne igre s pirotehnikom, stvaraju i vlastitu. Prije pet godina, rekao bih, nije bilo ni približno ovako, kaže za 24sata primarijus Zoran Barčot, stručnjak za opekline koji u Klaićevoj spašava i najteže opečenu djecu i mlade.

- Tome treba stati na kraj kontrolom, provjerama, brisanjem sadržaja koji su za djecu jako opasni. Oni nisu svjesni pravih posljedica, ne razumiju niti da su ti isječci ponekad i izrezani, da u njima nedostaje neki, ključan dio, da je bitna informacija prešućena, izrezana. Puno sam proučavao te sadržaje, za neke je nevjerojatno da uopće ugledaju svjetlo dana, upozorava primarijus. Kako dodaje, djeci je zabranjeno kupovati petarde, recimo, ali ih mogu naručiti preko interneta, mogu ih i sami "sklepati".

- S djecom je jako važno, najvažnije, o svemu otvoreno razgovarati, naučiti ih da nije istina sve što vide u tim sadržajima, i da posljedice mogu biti jako teške. Živimo, nažalost, u vremenu kad roditelji za djecu nemaju vremena, i kad je sve u funkciji kapitala, profita, napominje primarijus.

- Ozbiljno bi trebali razmisliti o uvođenju obaveznog školskog predmeta koji će djecu voditi kroz taj, virtualni svijet. Nije rješenje djeci uzeti mobitel, takva djeca će, bojim se, samo biti izopćena. Treba s njima otvoreno o svemu razgovarati, to je recept. Moji pacijenti postanu svjesni svega, shvate težinu posljedica, no prevencija je u kućnom odgoju, u obrazovanju, napominje primarijus. Djeca, dodaje, informacije dobivaju samo sa TikToka, ništa ih drugo, nikakav drugi izvor informacija ne zanima.

- Ne dopustite da djeca odrastaju sama, i uz društvene mreže, na kojima štošta nije istina, poručuje primarijus roditeljima, čitavom društvu. Svega se nagledao, jer svake godine mreže iznjedre neke nove, ekstremno opasne "izazove". Oni u trenu postaju dostupni milijunima djece.

Prije dvije godine su se, primjerice, djeca u splitskim školama "odazivala" izazovu u kojem bi se dvoje djece uhvatilo rukama u križ, a treće im je skočilo na ruke te su ga oni bacali u zrak. Jedan od opasnih "izazova" bilo je i guranje kovanice iza uključenog punjača, dok je neko vrijeme "moderno" bilo i na prometnici se bacati pred automobile. Primarijus podsjeća i na "izazov" udisanja dušika, a jedno je vrijeme "izazov" bio i gušenje, tko dulje izdrži... Selfiji na vagonima vlakova, namjerna gušenja, podmetanje olovaka i šestara na stolac razrednoga kolege... Dug je niz opasnih radnji koje djeca i mladi čine viralnima, a mnogi se onda tim "izazovima" odazivaju. Prije četiri godine je, recimo, u KBC Osijek primljeno više dječaka s torzijom testisa, što je navodno bio rezultat "Izazova udari ga u testise".

Petnaestogodišnjak je u Osijeku prije nekoliko godina pak sjedio na stolcu nasred prometnice s mobitelom u rukama, čekajući da naiđe automobil. Majci je poslije priznao da je bila riječ o TikTok izazovu.

- Danas se, nažalost, sve događa na mrežama, i djeca smatraju da ih, ako na mrežama nisu prisutna, uopće nema, kao da ne postoje. Lajk je snažan motiv zbog kojeg stalno nešto objavljuju, kaže Žana Pavlović, specijalistica školske i predškolske psihologije. Važna im je pripadnost digitalnoj kulturi, pažnja koju dobivaju, dodaje.

- Roditelji u tom svijetu nisu živjeli pa se teže snalaze, zato je potrebno puno edukacije. Najvažnije je s djecom stvoriti odnos i objasniti im što za njih nije dobro, puno prije kasnijih tinejdžerskih godina, kad je to već puno kompliciranije, napominje psihologinja. U dječjoj i adolescentskoj dobi, upozorava, još nije razvijen sustav odgovornosti i rizika, djeca ne znaju procijeniti je li nešto za njih loše.

- S druge strane, jak im je centar za nagradu, pohvalu, sve, dakle, ima i svoju organsku pozadinu, zaključuje stručnjakinja.

I Centar za sigurniji internet je apelirao na roditelje i javnost. 

- Potreseni viješću o šesnaestogodišnjem mladiću koji se u Zagrebu bori za život s teškim opeklinama, Centar za sigurniji internet (CSI) izražava duboko suosjećanje s obitelji stradalog mladića. Iako službene okolnosti ovog tragičnog događaja još uvijek nisu u potpunosti potvrđene, medijski napisi ukazuju na mogućnost povezanosti s opasnim izazovima koji kruže društvenim mrežama, prvenstveno platformom TikTok. Bez obzira na finalni ishod istrage, smatramo kritično važnim upozoriti javnost na postojanje popularnih trendova koji potiču djecu i mlade na ekstremno rizična ponašanja, stoji u priopćenju.

Kako dodaju, online izazovi često se čine bezazlenima, no mnogi od njih uključuju vatru, zapaljiva sredstva ili gušenje, obećavajući brzu slavu u obliku lajkova i pregleda. Kod adolescenata, čiji je razvojni centar za procjenu rizika još uvijek u formiranju, potreba za prihvaćanjem od strane vršnjaka često nadvlada osjećaj za opasnost.

- Čak i ako se u ovom konkretnom slučaju pokaže da uzrok nije bio online izazov, činjenica je da takvi opasni trendovi realno postoje i svakodnevno su dostupni našoj djeci. Naša je odgovornost reagirati prije nego što se tragedija dogodi, a ne samo nakon nje," ističu iz Centra za sigurniji internet. Pozivaju roditelje da iskoriste ovaj trenutak za otvoren razgovor s djecom, ne kroz strah i zabrane, već kroz razumijevanje i edukaciju.

- Razgovarajte o tome što djeca vide na svojim „For You“ stranicama. Pitajte ih znaju li za opasne trendove i što o njima misle. Djeca često ne vide fizikalne posljedice (poput brzine širenja plamena ili kemijskih reakcija) koje videozapisi mogu prikriti montažom. Pomozite djetetu da postavi pitanje: "Vrijedi li ovaj video ugrožavanja mog zdravlja ili života?  Vidite li video koji potiče na samoozljeđivanje ili opasne radnje, prijavite ga platformi i nama u Centru za sigurniji internet. Time izravno pomažete u uklanjanju štetnog sadržaja iz digitalnog prostora", zaključuju.

Odgovornost medija i platformi

CSI apelira na medije da o ovakvim slučajevima izvještavaju s posebnim oprezom, izbjegavajući detaljne opise samih izazova kako bi se spriječio "copycat" efekt (oponašanje opasnog ponašanja). Istovremeno, nastavljamo zagovarati strožu primjenu sigurnosnih algoritama na društvenim mrežama. 

Obitelji stradalog mladića nudimo svu dostupnu stručnu i psihosocijalnu podršku u ovim teškim trenucima.