Ponovno se od 2020. uvodi povratna naknada od 50 lipa za mliječne proizvode u PET ambalaži. Iz domaće industrije tvrde: "Poskupit će domaći proizvodi jer uvoznici imaju uglavnom tetrapak ambalažu"
UDAR NA POTROŠAČE
Zbog naknade za ambalažu, poskupit će mlijeko, jogurt...
Uvođenje naknade za PET ambalažu od 50 lipa neće osjetiti samo potrošači nego je to čisti udar na domaću industriju mlijeka. Hrvatska će biti jedina zemlja u EU koja će imati ovaj parafiskalni namet u mljekarskoj industriji, a prilično smo uvjereni da kupci zbog 50 lipa neće vraćati ovu ambalažu u trgovine kao što to čine s ambalažom od sokova i pića.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:04
Govori nam to dobro upućeni sugovornik iz industrije mlijeka komentirajući najavu da će se iduće godine vratiti naknada za PET ambalažu i za mlijeko i mliječne proizvode koji se toče u boce od dva decilitra i veće. Naknada se uvodi, potvrdili su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, ali će dati industriji vrijeme za prilagodbu. Pojedini proizvođači imaju najavu da će se naknada početi naplaćivati sredinom 2020.
Nudili edukaciju kupaca
- Prijedlog izmjena i dopuna pravilnika i uredbe o otpadnoj ambalaži, koje uključuju uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda... prošle su javno savjetovanje. Razmotrene su te su raspravljene primjedbe sa stručnim i interesnim skupinama. Temeljem toga usklađuje se tekst ovih propisa te se njihova objava očekuje u siječnju. Sukladno dogovoru, bit će određeno i vrijeme prilagodbe za mljekarsku industriju kako bi se uskladili sa zahtjevima propisa tako da odredbe o povratu mliječne ambalaže neće stupiti na snagu početkom iduće godine – odgovorili su.
Prevedeno, svi mliječni proizvodi i sokovi koji se toče u PET i staklenu ambalažu od dva decilitra i veću iduće će godine poskupjeti za 50 lipa zbog uvođenja ove naknade.
Udar na domaće mljekare
A prema tvrdnjama iz mljekarske industrije i predsjednika Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, Dalibora Jande, ova naknada prije svega će pogoditi domaće proizvođače.
- Upozorili smo i predsjednika Vlade da će primarno poskupjeti svježe mlijeko s domaćih farmi koje je pakirano u PET ambalažu. Istodobno će uvozna mlijeka u tetrapak pakiranju, koja se već sad plasiraju na tržište po dampinškim cijenama, biti dodatno cjenovno povoljnija, odnosno jeftinija za 50 lipa, koliko je naknada za PET ambalažu - ističe Janda.
Dodao je i kako je domaća industrija mlijeka ponudila Ministarstvu zaštite okoliša da zajednički osmisle i financiraju edukativnu kampanju kojom bi potrošače potaknuli da odvojeno odlažu PET ambalažu u svom domu i da tako smanje odbacivanje boca u obično smeće... Tvrdi kako ministarstvo nije odgovorilo na ponudu.
Iz Dukata idu korak dalje i iznose podatke da su potrošači 2015. (kad se naknada od 50 lipa još naplaćivala za PET ambalažu u mliječnoj industriji) u trgovine vratili samo 77 posto PET ambalaže s tržišta. Godinu dana kasnije iz sustava povrata izuzeli su mliječnu industriju i te su godine kupci u trgovine vratili čak 96 posto sve ostale PET ambalaže (od sokova i drugih pića).
Ističu da je Hrvatska time ispunila očekivanja EU da se 90 posto ambalaže vrati.
- Smatramo da zato ne postoji opravdanje za ponovno uvođenje povratne naknade za mlijeko i mliječne proizvode – ističu u Dukatu. Upozoravaju, kad se u sustav povrata PET-a opet ugura i mliječna industrija, povrat će drastično pasti jer kupci nemaju naviku sakupljati, ispirati i vraćati PET ambalažu od mliječnih proizvoda.
A iz industrije mlijeka predviđaju da će domaća industrija u 2020. “napuniti” između 70 i 110 milijuna PET bočica s mliječnim proizvodima.
Poskupljenje za 50 lipa
Potrošači će u godini dana potrošiti između 35 i 55 milijuna kuna više zbog poskupljenja proizvoda za 50 lipa, koliko košta naknada za povrat ambalaže. U mliječnoj industriji izračunali su da će, ako potrošači vrate samo 50 posto mliječne PET ambalaže u trgovine, državi ostati između 17,5 i 27,5 milijuna kuna prihoda od ove naknade.
Iz Fonda za zaštitu okoliša, koji ubire tu naknadu, kažu da se ona uvodi jer je cilj EU da 90 posto plastičnih boca vrati u sustav i da se osigura da se one sastoje od 35 posto recikliranog materijala. Ovakav sustav u Hrvatskoj postoji 13 godina i naziva se depozitnim sustavom povratne naknade. Kažu, pokazalo se da je ovo najbolji način da se potakne potrošače na vraćanje ambalaže u sustav.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
