Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
199 komentara

Zbog napa i PVC prozora su zapečatili čak 8000 bojlera

Na početku sezone grijanja potrošači ostali bez bojlera jer ih pečate serviseri i dimnjačari. Stručnjaci: Opasni su! Radi se o atmosferskim bojlerima zbog kojih je mnogo trovanja plinom i takvih je 200.000 u državi

Foto: Dreamstime
199 komentara

Svake godine tri puta dolazi dimnjačar - prije sezone grijanja, u veljači i nakon sezone u svibnju. I serviser redovito pregledava naš bojler. A onda su nam ove jeseni u zgradi počeli pečatiti bojlere. Zašto?

Negoduje naša čitateljica iz središta Zagreba, koja pita zašto im pečate bojlere ako i dimnjačar i serviser tvrde da je sve ispravno.

- Kažu da će skinuti pečate ako dodatno osiguramo dovod svježeg zraka do bojlera kroz cijev kojom će dolaziti zrak izvana. Čemu odjednom sve to ako stručnjaci kažu da sve kod nas radi ispravno - pita čitateljica.

Osmero umrlo u 4 godine

Iz Gradske plinare Zagreb odgovorili su kako su ove godine u suradnji s policijom te Dimnjačarskom obrtničkom zadrugom krenuli u edukativnu kampanju u kojoj upozoravaju da je zbog trovanja ugljičnim monoksidom iz atmosferskih bojlera posljednje četiri godine umrlo osam ljudi, dok se njih 71 otrovalo.

- Godinama smo potrošače upozoravali na nepravilnosti, ali nitko nije reagirao. Pitanje je hoće li jednom umrli biti dijete. Zato smo ove godine zatvorili 8000 atmosferskih bojlera kako bismo osvijestili potrošače - rekao je Dubravko Duvančić, voditelj Službe tehničke podrške Gradske plinare Zagreb. Dodaje da se, uz jednog umrlog, svake godine desetak ljudi otruje plinom i bude na granici fatalnog. Većinom su to mladi, žene, te redovito podstanari koji dolaze iz južnijih krajeva Hrvatske, gdje ne postoje navika i znanje korištenja plina i bojlera na plin.

Zapečatili tisuće bojlera

Foto: Dreamstime Napa nikako ne smije biti upaljena u isto vrijeme kad i bojler jer može stvoriti podtlak

Iz Gradske plinare odgovorili su kako u Zagrebu ima 250.000 bojlera, a njih 100.000 je problematičnih atmosferskih, kakav ima i naša čitateljica.

Radi se o bojlerima koji za izgaranje koriste zrak iz prostora i koji mogu biti kobni za potrošače.

- Ove smo godine zamijenili bojlere u 25.000 stanova, od kojih je 8000 bilo atmosferskih i većina ih je zatvorena. A radi se o bojlerima koji uzimaju kisik iz prostora za izgaranje plina i rad bojlera - odgovorili su iz plinare.

Zanimljivo je kako je opasnost od trovanja plinom porasla rekonstrukcijom i obnovom stanova u starim zgradama. Zato je problem veći u središtu Zagreba, gdje se posljednjih 15-ak godina obnavljaju stanovi u stogodišnjim zgradama. Ugrađuju novu stolariju i kućanske uređaje koji “troše” zrak, ali bojleri i dimnjaci ostali su oni isti, stari.

- Opasnost od trovanja porasla je rekonstrukcijama stanova u kojima se ugrađuje PVC/ALU stolarija koja ima jako brtvljenje te se zaustavlja protok zraka. Ugrađuju se i kuhinjske napa, koje su sad veće snage nego prije. Obično se ljudi otruju monoksidom kad istodobno rade bojler i kuhinjska napa, koja, kao i bojler, povlači zrak iz prostora - odgovorio je Duvančić.

Foto: Dreamstime 71 slučaj trovanja ugljičnim monoksidom bio je samo u Zagrebu zbog atmosferskih bojlera u zadnje četiri godine

Trovanje tijekom tuširanja

Pojašnjava da se nesretni slučajevi obično događaju kad istodobno rade bojler i nape, čak i kad je napa spojena na drugi dimnjak.

Iskustvo ovog stručnjaka kaže kako je dovoljno da se napa koristi samo jednom uvečer i, ako se zaboravi otvoriti najbliži prozor, s velikom sigurnošću doći će do povrata dimnih plinova i mogućeg trovanja.

Opasni su i ventilatori.

- Oni su većinom ugrađeni u kupaonicama, gdje su i bojleri. Takvi se ventilatori u pravilu uključuju kad se upali svjetlo. Kad se potrošač tušira ili kupa, atmosferski bojler radi punom snagom te obavezno vrlo brzo dolazi do povrata dimnih plinova - pojašnjava stručnjak. No opasni su i ostali ventilatori bilo gdje u stanu jer mogu uzrokovati povrat dimnih plinova, i to već u prvoj minuti zajedničkog rada bojlera i ventilatora.

Čitateljica s početka našeg teksta pitala je i nisu li dva ozračnika na vratima (otvori za potok zraka koji se stavljaju na dnu vrata ili pri vrhu) dovoljni da bi se osigurao dovoljan dotok zraka za atmosferski bojler.

Otvori nisu dovoljni

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Duvančić odgovara da nisu.

- Oni ne rješavaju problem jer se korisnici truju većinom od kuhinjskih napa i ventilatora. Po njemu, jedino je rješenje potpuna zamjena atmosferskih bojlera kondenzacijskim koji košta isto kao i atmosferski - oko 10.000 kuna.

Uz to, treba rekonstruirati i dimnjak jer većina dimnjaka u starim zgradama nije otporna na vlagu. Naime, kod kondenzacijskih bojlera stvara se hladnija para, a jedan bojler proizvede od tri do pet litara vode u danu. Kad bi se takvi bojleri priključili na cigleni dimnjak stogodišnje zgrade, dimnjak bi se zbog vlage nakon pola godine urušio. Rekonstrukcija dimnjaka po stanu je oko 3000 kuna ili 6000 kuna ako se radi o jednom stanu u objektu. Dakle, novi bojler i dimnjak zajedno koštaju najmanje 13.000 kuna.

Osim 100.000 atmosferskih bojlera u Zagrebu, još toliko ih je u ostatku Hrvatske, no tamo je opasnost od trovanja plinom manja jer su bojleri većinom ugrađeni u kuće, gdje su adaptacije i kontrola opasnosti veće.

Problem u Zagrebu

Sa Zagrebom je problem što je većina atmosferskih bojlera (80.000) u središtu grada, u zgradama koje su stare i 200 godina. - Stanove u takvim zgradama rekonstruirali su nekoliko puta, ali nikada dimnjake. To je opasno i potrošači nisu slušali naša upozorenja sve dok ove godine nismo krenuli rigorozno pečatiti i zatvarati atmosferske bojlere - kaže Duvančić i kaže da je bolje spriječiti, nego da iduća žrtva bude dijete.

Što treba učiniti da se spriječi trovanje

  • Tko ima atmosferski bojler ne smije imati napu s izvodom prema van. Ako se koristi, ona mora imati poseban uređaj (solo šalter) koji omogućava da se istodobno koriste bojler i napa.
  • Električni ventilatori u bilo kojem dijelu stana ne smiju se upotrebljavati, odnosno trebaju se isključiti i više ne koristiti.
  • U prostoriji u kojoj je bojler (primjerice kupaonica) moraju biti ugrađeni ventilacijski otvori u gornji i donji dio vrata dimenzije 2x150 cm2. Sva ostala vrata moraju biti podrezana dva centimetra da se omogući protok zraka do bojlera.
  • Ako se ugrađuje nova PVC/ALU stolarija, na vanjskom dijelu zida moraju biti ventilacijski otvori u godnjem i donjem dijelu zida (2x75cm2). To je bitno zato što PVC stolarija ima 100-postotno brtvljenje, pa se nakon kraćeg vremena potroši zrak i zbog podtlaka moguće je da se vrate dimni plinovi.
  • Ovlašteni serviser mora jednom na godinu pregledati bojler, a ovlašteni dimnjačar mora dva puta na godinu pregledati dimnjak i bojler.

Simptomi trovanja kao kod gripe ili trovanja

Foto: Dreamstime

  • Trovanje ugljičnim monoksidom izaziva glavobolju, mučninu ili povraćanje, gubitak daha, opću malaksalost, vrtoglavicu, a potom i gubitak svijesti.
  • Simptomi trovanja plinovima slični su simptomima gripe ili trovanju hranom, a može sličiti i na neku virusnu infekciju.
  • Ugljični monoksid je plin bez boje, okusa i mirisa, zbog čega se naziva tihi ubojica. Vrlo se lako veže u krvi s crvenim krvnim zrncima umjesto kisika i može biti koban ako se ne reagira brzo.
  • Trovanja plinom isključivo izazivaju atmosferski bojleri,pa stručnjaci kažu da ih je najbolje zamijeniti kondenzacijskim, ali za to treba rekonstruirati i dimnjake.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message