Zimski praznici opet u 2 dijela, čak 11 dana proljetnih praznika, polugodište počinje u četvrtak...

Zašto opet nova promjena kalendara, pitaju se i roditelji i ravnatelji nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u srijedu objavilo prijedlog školskog kalendara za 2026/2027. koji je u srijedu objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Prijedlog koji je upućen u e-Savjetovanje opet se razlikuje od ovogodišnjeg. Kako predlažu, zimski praznici opet bi se podijelili na dva dijela, oko Božića, te u veljači. Takav kalendar bio je na snazi do ove godine.

- Iduće godine veći dio državnih praznika pada na vikende, pa ovako imamo više odmora tijekom školske godine. Uvijek je dio onih koji smatraju da je bolje imati kraće predahe. Obje prakse su se pokazale u redu - izjavila je Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Praznici, pa nacionalni ispiti, pa praznici

Nastava u školskoj godini 2026/2027. počinje u ponedjeljak, 7. rujna i završava u utorak, 15. lipnja 2027., za učenike završnih razreda 21. svibnja 2027. Zimski odmor ponovo se dijeli na dva dijela. Prvi počinje pred Božić, u četvrtak, 24. prosinca, te traje dva tjedna, do 5. siječnja 2027. Nastava počinje u četvrtak, 7. siječnja. To je i početak drugog polugodišta. Drugi dio zimskog odmora je u veljači, od ponedjeljka, 22. veljače, do petka 26. veljače. Nastava počinje 1. ožujka.

S obzirom na raniji Uskrs u 2027., proljetni praznici nadovezat će se na drugi dio zimskih prilično brzo, već za mjesec dana. Ovi praznici počinju u četvrtak, 25. ožujka, te traju čak 11 dana, do ponedjeljka 5. travnja. 

Podsjetimo i da se u ožujku odvijaju Nacionalni ispiti, koje osmaši polažu tri tjedna. To znači da od 20. veljače do 5. travnja i neće imati puno nastave.

Malo neradnih dana u tjednu

Nastavu će do lipnja "razbiti" samo jedan neradni dan u tjednu, Tijelovo, 27. svibnja. Praznik rada, 1. svibnja, pada u subotu, dok Dan državnosti, 30. svibnja, pada u nedjelju.

Ravnatelji smatraju kako i jedna i druga opcija imaju prednosti i mane, no ističu kako stalne promjene kalendara općenito nisu dobre. Osim toga, bez ukidanja prava roditelja da opravdavaju po tri dana odjednom, nije ni važno kad su praznici, kažu. Ovaj prijedlog, ističu, ima nekoliko spornih točaka, a to su prvenstveno početak drugog polugodišta u četvrtak, kao i to da godina završava s dva radna dana u novom tjednu, umjesto u petak.

- Što se tiče veljače, taj tjedan sigurno više odgovara roditeljima koji idu na skijanje, jer su jeftiniji termini. No to više ionako nije važno, oni će svojoj djeci opravdati izostanak kako im odgovara. Nisam za ovakav prijedlog - kaže Violeta Vragotuk, ravnateljica OŠ Središće u Zagrebu.

'Kažu: Velika promjena, i onda kalendar'

Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani, dodaje kako je za učenike bolje da imaju "blokove" nastave i praznika, umjesto rascjepkane godine. Čim se malo priviknu na nastavu, opet idu na odmor, to nije dobro. Istaknuo je i kako je bolje kad su proljetni praznici u tjednu iza Uskrsa.

Kako ističe, vjerojatno će i za ovo e-Savjetovanje biti isti obrazac: Jako puno komentara koji će biti tek primljeni na znanje.

Kada vijesti o obrazovanju započinju s "VELIKA PROMJENA" obično bi netko neupućen razmišljao u smjeru da se konačno pokušava stati na kraj problematičnim učenicima, s obrnuto proporcionalnim rezultatima nacionalnih ispita i završnih ocjena te sve zahtjevnijim roditeljima koji preuzimaju stvari u svoje ruke "mašući“ tužbama. Oni s dugogodišnjim stažom u školama znaju da se velike promjene, nažalost, ne vežu uz navedeno, već uz školske kalendare - hoće li zimski praznici trajati više ili manje tjedana, hoće li učenici biti kod kuće prije ili nakon Uskrsa, hoće li dio veljače služiti za predah ili ne, komentirao je Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani.

'Kakvu poruku šaljemo učenicima?'

- Neki će biti za, neki protiv, kako to već obično biva, a odluka je već donesena. Iskreno, kakvu poruku učenicima šaljemo stalnim promjenama i "analizama“ kalendara rada? Da se ionako može kako tko hoće? Ne rade li to već i sada? Roditelji uplaćuju skijaške i ine aranžmane unaprijed te šalju zahtjeve za izostankom koje bi trebali odobriti ravnatelji ili Učiteljsko vijeće tek reda radi. Pitanje (retoričko, naravno) - hoće li ikada bilo koji roditelj odustati od putovanja ukoliko se ne odobri njegov zahtjev ili će se promptno obratiti nadležnim institucijama i/Ili pravobraniteljicama. Sljedeće pitanje (koje, naravno, nije retoričko) - ne bi li se već sada mogla donijeti odluka da sljedećih deset/dvadeset/dodaj broj po želji godina nastava počinje prvog ponedjeljka u rujnu i da se uvedu „fiksni“ termini praznika koji će ionako biti neposredno povezani s blagdanima - otvoren je Igor Matijašić.

Ministar Radovan Fuchs prokomentirao je kako je nešto povećan broj nastavnih dana, u odnosu na obaveznih 175. Time se osigurava da tijekom godine ima dovoljno sati za odraditi gradivo, u slučaju nepredviđenih situacija, poput prijetnji bombama tijekom travnja.

Državna tajnica kazala je kako će vidjeti kakvi će komentari dolaziti u javnoj raspravi, pa će prema tome donijeti odluku, kroz mjesec dana.