Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Powered by UMFO
29 komentara

Znate li koliko vam jedna kava donosi mirovine?

Kad je riječ o mirovini, fraza ''bolje prije nego poslije'' jedino je pravilo kojim se trebate voditi. Iako su nekima od nas mirovine daleka budućnost, važno je na vrijeme početi odvajati novac koji će nam tada itekako zatrebati

Foto: Guliver/Shutterstock
29 komentara

Usprkos tome što znamo da nas na kraju našeg radnog vijeka ne čekaju velike mirovine, i dalje nam je teško stavljati određeni mjesečni iznos sa strane za stare dane. Zašto je tako? Prema istraživanju ''Prudential Challenge Quiz'' iz 2016. godine, financijska tvrtka Prudential otkrila je da razlog leži u činjenici što se ljudi ne mogu zamisliti u starosti - barem ako je suditi prema odgovorima 56% ispitanika.

Ne razmišljamo o starosti

Spomenuto istraživanje temeljilo se na ekonomiji ponašanja te je u njemu gotovo 50 000 ljudi dobilo niz pitanja u kojima su prikazane fotografije njihovih voljenih te fotografije stranaca. U tom nizu pitanja također su vidjeli i portrete sebe, ali nekoliko desetljeća starijih. Podaci su pokazali da su na taj prikaz ispitanici reagirali jednako kao na fotografije stranaca, na temelju čega su istraživači zaključili da ljudi ne mogu zamisliti sebe za 20 ili 30 godina. Budući da im je to strano i da o tome ne razmišljaju, kako onda možemo očekivati od mlađih generacija da će mirovinu shvatiti kao prioritet?

Uz to, većina osoba koje završe srednju školu ili fakultet dolazi u poziciju gdje mora razmišljati o planovima za bližu budućnost, odnosno rješavati stambeno pitanje. Samim time, veliki financijski teret pada na leđa ljudi koji su tek počeli raditi. Otplata kredita za stan ili plaćanje stanarine u unajmljenom stanu onemogućavaju im da ostavljaju dodatan novčani iznos sa strane. Naročito ako uzmemo u obzir da na početku karijere većina ima prosječne, a u nekim slučajevima i ispodprosječne plaće. Ako tomu dodamo i iznos potreban za namirnice i režije, dolazimo do života ''od plaće do plaće''. 

Foto: Guliver/Shutterstock

Štedimo li na malim stvarima?

Međutim, važno je shvatiti da će i oni mali mjesečni iznosi za 30 godina postati veliki. Neki od nas na dnevnoj bazi troše 10 kuna na kavu, a ako uzmemo u obzir da mjesec ima otprilike 30 dana, doći ćemo do većeg novčanog iznosa koji praktički bacamo u vjetar. Tako će vas jedna kava dnevno po toj cijeni koštati 300 kuna mjesečino, a 36 000 popijenih kava u 10 godina iznosit će 48 640 kuna koje ste u tom periodu mogli uštedjeti. Odricanjem od samo jedne kave dnevno nakon 20 godina zaradili biste gotovo 50 tisuća kuna više od iznosa koji bi ste u istom razdoblju potrošili. Dakle, trebamo imati na umu da nam novac odlazi na svakodnevne sitnice, a umjesto toga mogao je završiti u dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji će nam u starosti biti od presudne važnosti za kvalitetan život.

IZRAČUN ŠTEDNJE Kako izabrati štednju pri kojoj vrijednost vašeg novca raste?

Ako to ne napravimo sada, poslije će biti prekasno

Zašto stalno čitamo o nužnosti uplaćivanja u dobrovoljne mirovinske fondove? Zato što se na temelju sadašnjih podataka budućim umirovljenicima ne piše dobro. Broj korisnika mirovina u zadnjih se 15 godina jako povećao, ali mladi ljudi koji su u punoj radnoj snazi u sve većem broju odlaze iz Hrvatske. Prema podacima Eurostata, iz Hrvatske je otišlo oko 348 000 ljudi, a brojka se samo povećava. Hrvatska udruga poslodavaca već je upozorila da će se situacija pogoršati s nedovoljnim brojem hrvatskih radnika kada zeleno svjetlo za njihov prihvat daju i preostale dvije članice Europske unije: Austrija i Slovenija. To sve dovodi do najkritičnijeg faktora s kojim se trenutno suočavamo, a to je nepovoljan omjer radnika i umirovljenika jer je prvih sve manje, a drugih sve više. 

Foto: Guliver/Shutterstock

Ako ponukani tim podacima odlučite uplaćivati novac u dobrovoljni mirovinski fond, imajte na umu da su ti fondovi namijenjeni štednji svih građana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko god želi, nema ograničenja vezanih uz dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Vi birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond te se prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama, članstvo u fondu ne prekida, već postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Sva uplaćena sredstva vaše su vlasništvo, bez obzira na to tko je uplatitelj, međutim važno je napomenuti da ušteđenim sredstvima nije moguće raspolagati po slobodnoj volji već na način i pod uvjetima kako je predviđeno primjenjivim propisima.

JAKO VAŽNO Štednja u drugom stupu - evo kako pratiti svoje stanje

POGLEDAJTE VIDEO:

Tema: Moja mirovina

Možda vas zanima i ovo:
Message