Godine 1979. zabilježeno je potrošenih 238 tona praška za rublje, a u šest mjeseci to je poraslo na 401 tonu. Razlog je nestašica tih kućanskih potrepština koji je ljude natjerao na kupovanje zaliha
NA DANAŠNJI DAN
Nestašica 1980. godine: Nestalo je kave i deterdženta za rublje
Čitanje članka:
2
min
Na današnji dan 1980. godine nestalo je s tržišta kave i deterdženta, većini stanovništva dvije najvažnije stvari koje imaju u kućanstvu. No sjetimo se svi situacije od prije četiri godine, kad su potrošači počeli kupovati zalihe WC papira, brašna i drugih potrepština kao da se sprema apokalipsa.
To se isto dogodilo i 40 godina ranije, kad je 1979. zabilježeno potrošenih 238 tona praška za rublje, a u šest mjeseci to je poraslo na 401 tonu. To je dovoljno za zalihe duge tri godine, da se tim intenzitetom nastavilo kupovati. Potrošački mentalitet tu nije stao. Odjeću je bitno prati, ali isto tako je nužno svakoga jutra kavu popiti. U tih istih šest mjeseci kupljeno je 25 tona više kave nego prije. Kriza nestašice sve je jako pogodila, a samo najuporniji pili su kavu.
Patentiran je armirani beton
Dana 16. srpnja 1867. Francuz Joseph Monier, koji se bavio vrtlarstvom, eksperimentirao je s ojačanjem od željezne žice za svoje cementne i betonske kade i bazene. Ideju armiranog betona patentirao je iste godine i izložio na Pariškoj izložbi. Uskoro mu je palo na pamet proširiti njegovu primjenu na druge građevinske konstrukcije. On nije bio prvi koji je zamislio kombinaciju metalnih žica ili šipki ugrađenih u beton, ali je, unatoč nedostatku tehničkog obrazovanja, pokazao izvanredno intuitivno razumijevanje novoga materijala. U Monierovim nacrtima betonska ploča i metalna žica djelovali su kao cjelina, a te strukturne promjene brzo su se umnožile u Europi.
Lansiran Apollo 11 koji je imao snagu malog nuklearnog oružja
Na dan 16. srpnja 1969. cijeli svijet je pratio povijesni trenutak - Apollo 11 poletio je iz svemirskog centra Kennedy prema Mjesecu. U točno 9.32 sati NASA-ina raketa lansirana je s posadom koju su činili astronauti Neil Armstrong, ujedno i kapetan posade, Buzz Aldrin i Michael Collins.
Kako bi nadvladala Zemljinu orbitalnu gravitaciju, NASA-i je bila potrebna raketa 100 puta jača od pojačivača Mercury, kojim su lansirali prvog američkog astronauta u orbitu 1961. Saturn V s tri stupnja bio je velik poput mornaričkog razarača, sa 7,5 milijuna funti potiska i mogao je katapultirati astronaute Apolla 11 do maksimalne brzine od 25.000 mph. Kako bi potaknuo svu tu snagu, Saturn V je do vrha napunjen s gotovo milijun galona kerozina, tekućeg kisika i tekućeg vodika. Kad bi on eksplodirao blizu lansirne rampe, imao bi snagu malog nuklearnog oružja.
Više vremeplova pročitajte ovdje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
