Optužnica zbog gospodarskog kriminala u Jadranskoj banci

Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku u utorak je podiglo optužnicu zbog gospodarskog kriminala protiv bivšeg predsjednika uprave Jadranske banke Ive Šinka, njegove tadašnje zamjenice Marije Trlaje, člana uprave Mirka Gorete te čakovečkog poduzetnika Nikole Žnidarića i jedne pravne osobe, koje tereti da su trgovačkom društvu protupravno pribavili oko 42 milijuna kuna, a banci prouzročili štetu od gotovo 38 milijuna kuna.

Nakon provedene istrage koja je trajala gotovo godinu dana, šibenski ŽDO optužnicu je podiglo protiv Šinka, Trlaje i Gorete zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, protiv Nikole Žnidarića, odgovorne osobe čakovečke tvrtke zbog poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju te protiv jedne pravne osobe zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, priopćili su danas.

„Okrivljenicima se stavlja na teret da su od 28. kolovoza 2009. do 27. lipnja 2013. u Šibeniku, i to troje okrivljenika kao članovi uprave jedne banke, na traženje i nagovor četvrtookrivljenog direktora trgovačkog društva, sa ciljem pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi tom trgovačkom društvu, sa predmetnim trgovačkim društvom sklopili dva ugovora o okvirnom kratkoročnom revolving kreditu te veći broj dodataka tim ugovorima i ugovor o faktoringu“, stoji u priopćenju ŽDO-a.

Navedeno kazneno djelo učinili su protivno članku 2. Općih uvjeta kreditnog poslovanja - kojim je propisano da se kredit ne može odobriti niti isplatiti bez prethodnog provođenja analize i mišljenja nadležnih stručnih službi banke, kao i bez postojanja analize i prethodnog upisa adekvatnih instrumenata osiguranja povrata kredita - a znajući da su založene nekretnine znatno manje vrijednosti od one navedene u zaprimljenim elaboratima o procjeni  i da ne sadrže njihovu stvarnu vrijednost, te protivno metodologiji za odobravanje otkupa nedospjelih potraživanja (faktoringa) kojom je propisano da kreditna sposobnost klijenta mora bit 2,5, a koeficijent likvidnosti 1, iako su znali da pravna osoba ima znatno nižu kreditnu sposobnost i koeficijent likvidnosti.

„Tereti ih se da su odmah po potpisivanju odobravali isplate, a po dospijeću kredita, premda nisu vraćane mjesečne rate kredita, i svojim su odlukama neosnovano odobravali odgodu vraćanja kredita te za dane kredite i faktoring sklapali dugoročne ugovore o kreditu; iako su znali da je odlukom o zabrani odobravanja kredita s jednokratnim dospijećem  zabranjeno odobravanje, prolongiranje i reprogram kredita s jednokratnim dospijećem svih klijenata banke“ ,navode iz Županijskog državnog odvjetništva.

Tako su, temeljem sklopljenih ugovora, dodataka ugovorima i faktoringa, trgovačkom društvu pribavili protupravnu imovinsku korist za isplaćeni iznos od 42.564.000 kuna, a banci, za iznos isplaćenih kredita i pripadajućih kamata, umanjeno za vrijednost založenih, prouzročili štetu u ukupnom iznosu od 37.978.309 kuna, navodi se u optužnici.

Istom optužnicom se pravnu osobu tereti da si je počinjenjem kaznenog djela navedenih odgovornih osoba pribavila protupravnu imovinsku korist.

Uhićenja osumnjičenika za kaznena djela gospodarskog kriminala u Jadranskoj banci započela su 7. ožujka prošle godine, a istraga protiv osumnjičenih produžena je za dodatnih šest mjeseci jer je trebalo ispitati velik broj svjedoka i pregledati obilnu dokumentaciju.

Četvorka protiv koje se vodila istraga nakon uhićenja nije bila u pritvoru, ali im je izračena mjera zabrane bilo kakvog posrednog ili neposrednog kontakta sa svjedocima i zabranu približavanja svjedocima na manje od trideset metara. Ova mjera može potrajati dok postoji i potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude.