U posljednjih 50 godina zabilježeno je tek nekoliko provala gama zraka u prvoj milijardi godina svemira. Ovaj je događaj iznimno rijedak i vrlo uzbudljiv - rekao je astronom Andrew Levan
NEVJEROJATNO
Ovo ste vjerojatno propustili: Snimili su supernovu s početka svemira prije 13 milijardi godina
Čitanje članka:
3
min
Slab, sićušan bljesak crvene svjetlosti, uočen u samoj zori svemira prije više od 13 milijardi godina, srušio je sve rekorde i postao najranija supernova ikad promatrana. Pojavila se kad je svemir bio star samo 730 milijuna godina, usred ključnog razdoblja poznatog kao Epoha reionizacije. Time je doslovno pomeo prethodnog rekordera, supernovu koja je eksplodirala kad je svemir bio star 1,8 milijardi godina, piše Science Alert.
Pokretanje videa...
00:44
Ono što ovo otkriće čini još nevjerojatnijim jest činjenica da svjetlost ove drevne eksplozije nije bila pojačana gravitacijskom lećom – masivnim savijanjem prostor-vremena koje astronomima obično pomaže da vide tako udaljene objekte.
Analiza podataka koje je prikupio Svemirski teleskop James Webb otkrila je da se radilo o potpuno "običnoj" supernovi, bez ikakvih posebnih karakteristika koje bi je učinile sjajnijom od prosjeka.
Sve je počelo bljeskom gama zraka
Priča o ovom otkriću započela je 14. ožujka 2025. godine, kada su instrumenti francusko-kineskog satelita SVOM (Space Variable Objects Monitor) zabilježili snažan bljesak. SVOM neprestano nadzire nebo u potrazi za najsjajnijim događajima u svemiru – provalama gama zraka (GRB).
Riječ je o najenergetskijim eksplozijama koje u nekoliko sekundi oslobode više energije nego što će naše Sunce u cijelom svom životnom vijeku. Nakon početne dojave, uslijedila je brza međunarodna akcija. Unutar sat i pol, NASA-in opservatorij Neil Gehrels Swift precizno je locirao izvor rendgenskih zraka. Jedanaest sati kasnije, Nordijski optički teleskop na Kanarskim otocima uočio je infracrveni trag, što je bio prvi znak da se radi o iznimno udaljenom objektu.
Konačnu potvrdu dao je Vrlo veliki teleskop (VLT) Europske svemirske agencije u Čileu, koji je izmjerio crveni pomak od z ≈ 7.3. To je značilo da je svjetlost događaja, nazvanog GRB 250314A, do nas putovala gotovo 13,1 milijardu godina.
- U posljednjih 50 godina zabilježeno je tek nekoliko provala gama zraka u prvoj milijardi godina svemira. Ovaj je događaj iznimno rijedak i vrlo uzbudljiv - rekao je astronom Andrew Levan sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.
Samo je Webb to mogao potvrditi
Provale gama zraka koje traju dulje od nekoliko sekundi, poput ove, povezane su s eksplozivnom smrću masivnih zvijezda, odnosno supernovama. Međutim, sama supernova doseže svoj maksimalni sjaj tjednima nakon početnog bljeska.
Zbog širenja svemira, taj je proces za nas "usporen". Zbog efekta poznatog kao kozmička vremenska dilatacija, znanstvenici su izračunali da će supernova biti najsjajnija tek tri i pol mjeseca nakon provale gama zraka.
Upravo je tu na scenu stupio teleskop James Webb. Tim astronoma dobio je izvanredno vrijeme za promatranje i 1. srpnja 2025. usmjerio Webbovu moćnu infracrvenu kameru (NIRCam) prema izvoru.
- Samo je Webb mogao izravno pokazati da ovo svjetlo dolazi od supernove – urušavajuće masivne zvijezde. Ovo promatranje također dokazuje da pomoću Webba možemo pronaći pojedinačne zvijezde iz vremena kad je svemir imao samo pet posto svoje današnje starosti - istaknuo je Levan.
Webb ne samo da je potvrdio supernovu, već je uspio snimiti i njezinu matičnu galaksiju, koja se na slici vidi tek kao slabašna "crvenkasta mrlja" razmazana preko nekoliko piksela. Vidjeti je uopće, s te udaljenosti, predstavlja ogroman uspjeh.
Šokantno otkriće: Izgleda 'potpuno normalno'
Najveće iznenađenje tek je slijedilo.
Znanstvenici su očekivali da će zvijezde u ranom svemiru biti drugačije od današnjih – vjerojatno masivnije, s manje teških elemenata i kraćim životnim vijekom. No, analiza svjetlosti supernove GRB 250314A pokazala je nešto sasvim drugo.
- Krenuli smo otvorenog uma. I gle čuda, Webb je pokazao da ova supernova izgleda potpuno isto kao i moderne supernove - rekao je Nial Tanvir, profesor sa Sveučilišta u Leicesteru.
Ova zapanjujuća sličnost sugerira da su se procesi zvjezdane evolucije stabilizirali puno ranije nego što se mislilo.
Prozor u djetinjstvo svemira
Ovo otkriće nije samo puko rušenje rekorda; ono otvara prozor u ključno razdoblje povijesti svemira.
Epoha reionizacije bilo je vrijeme kada je zračenje prvih zvijezda i galaksija počelo čistiti gustu, neutralnu vodikovu "maglu" koja je ispunjavala mladi svemir, čineći ga prozirnim za svjetlost.
Supernova GRB 250314A pruža izravan uvid u jednu od tih prvih zvijezda. Njezina "normalnost" govori nam da su barem neke zvijezde u to doba bile slične onima u našem kozmičkom susjedstvu.
To također znači da astronomi ne bi trebali očekivati da su rane supernove bile značajno sjajnije od današnjih, što bi moglo pomoći u pronalaženju još ovakvih prigušenih događaja skrivenih duboko u kozmičkoj tami.
Tim znanstvenika već planira nova promatranja s Webbom kako bi iskoristili sjaj provala gama zraka kao "svjetionike" za mapiranje svojstava najudaljenijih galaksija i saznali više o tome kako su nastali prvi teški elementi, ključni za nastanak života.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
