Stručnjaci ističu da su susreti s velikim morskim psima danas znatno rjeđi nego prije nekoliko desetljeća. Razlog tome su promjene u migracijama tuna, njihovog prirodnog plijena, kao i smanjenje brojnosti zbog izlova
News
Komentari 13
Stručnjaci ističu da su susreti s velikim morskim psima danas znatno rjeđi nego prije nekoliko desetljeća. Razlog tome su promjene u migracijama tuna, njihovog prirodnog plijena, kao i smanjenje brojnosti zbog izlova
Iako susreti ljudi i morskih pasa u Jadranskom moru redovito izazivaju zabrinutost ljudi, statistika pokazuje da su takvi incidenti iznimno rijetki. Prema podacima organizacije Shark Research Institute, od početka službenog bilježenja napada morskih pasa u Jadranu zabilježeno je 11 smrtnih slučajeva, od kojih je devet bilo na području hrvatskog dijela mora. Povijesni zapisi navode da je prvi dokumentirani napad morskog psa na čovjeka u Jadranu bio 1. rujna 1868. godine u Trstu. Tada je kupačicu napala velika bijela psina, nakon čega su lokalne vlasti izdale upozorenje stanovništvu.
Sljedeći zabilježeni slučajevi uslijedili su tek početkom 20. stoljeća. Tijekom ljeta 1907. mediji su izvještavali o smrtnim napadima u Krčkom zaljevu i kraj Sućurja na Hvaru, premda pojedinosti tih incidenata ni danas nisu u potpunosti razjašnjene. Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 1934. godine kod Kraljevice, kada je tijekom plivanja nestala 17-godišnja Verica Novak iz Ljubljane. Njezino tijelo nikada nije pronađeno, a sumnjalo se na napad velike bijele psine.
Nakon toga uslijedilo je nekoliko teških incidenata tijekom pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Među najtragičnijima su bili napadi kod Budve 1955., Opatije 1955. i 1961., Bakra 1966., Ike 1971. te Lokve Rogoznice kraj Omiša 1974. godine. U većini slučajeva radilo se o velikim bijelim psinama, vrsti koja se smatra najopasnijom za čovjeka.
Zanimljivo je da su svi smrtno stradali bili strani državljani ili posjetitelji, a ne lokalci.
Nakon 1974. godine u hrvatskom dijelu Jadrana nije zabilježen nijedan smrtni napad morskog psa. Posljednji ozbiljan incident bio je 2008. kraj Visa, kada je tijekom ronjenja teško ozlijeđen slovenski ronilac Damjan Pesek. Psina ga je ugrizla za nogu, pri čemu je zadobio teške ozljede mišića, arterija i živaca. Zahvaljujući brzoj reakciji i liječničkoj pomoći preživio je napad, iako je ostao trajni invalid.
U svjetskim morima živi više od 400 vrsta morskih pasa, dok ih je u Jadranu zabilježeno oko 30. Samo se nekoliko vrsta smatra potencijalno opasnima za čovjeka, među kojima se posebno ističe velika bijela psina.
Stručnjaci ističu da su susreti s velikim morskim psima danas znatno rjeđi nego prije nekoliko desetljeća. Razlog tome su promjene u migracijama tuna, njihovog prirodnog plijena, kao i smanjenje brojnosti morskih pasa uslijed intenzivnog izlova.
Najveća je vjerojatnost susreta s većim morskim psima na otvorenom moru, posebice u područjima oko Visa, Jabuke i drugih udaljenih otoka.
Posljednjih desetljeća populacije morskih pasa diljem svijeta značajno su smanjene zbog prelova, uništavanja staništa i smanjenja količine dostupnog plijena. Zbog toga su mnoge vrste danas zakonom zaštićene.
Znanstvenici upozoravaju da morski psi imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže morskih ekosustava te da njihov nestanak može izazvati ozbiljne posljedice za cjelokupni život u oceanima i morima.
Unatoč snažnom medijskom interesu koji prati svaki susret s morskim psom, statistike pokazuju da je vjerojatnost napada iznimno mala. Stručnjaci ističu da čovjek nije prirodan plijen morskih pasa te da većina ugriza nastaje zbog zabune ili znatiželje životinje.
Dio napada povezuje se i s rizičnim ponašanjem ljudi, poput udaljavanja od obale, plivanja u područjima bogatim ribom ili ignoriranja upozorenja nadležnih službi.
Iako mjesta za paniku nema, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih mjera opreza:
- pridržavati se službenih upozorenja i preporuka spasilaca,
- izbjegavati plivanje daleko od obale,
- koristiti označena i ograđena kupališta,
- ne nositi upadljiv nakit koji može reflektirati svjetlost,
- izbjegavati ulazak u more ako su u blizini primijećena veća jata ribe ili morski predatori
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+