Ministar Ostojić: Bolnice su prestale generirati gubitke!

Loše financijsko poslovanje bolnica u Hrvatskoj prati i njihovo tehnološko zaostajanje, a po nekim pokazateljima bolje su samo od rumunjskih bolnica. Kako to promijeniti, bila je tema šestog okruglog stola u okviru projekta ''Analiza zdravstvenog sustava: Jesu li bolnice osuđene na gubitke?'', koji zajednički provode magazin Banka i Ekonomski institut Zagreb.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić istaknuo je kako bolnice nisu osuđene na gubitke te da je zahvaljujući novim upravama i smjernicama učinjen značajan pomak u podmirivanju dospjelih obveza, odnosno kako su gotovo sve državne bolnice prestale generirati nove gubitke.

Prekid nabavke aparata zastarjele tehnologije

Naveo je primjere kako je tijekom 2012. godine evidentirano značajno smanjenje liste čekanja za pojedine zdravstvene usluge. ''Period čekanja za operaciju očne mrene u KBC Zagreb smanjen je na 120 dana, a u KB Dubrava na 185 dana. Na CT se u KBC Zagreb čeka 5 dana, a u KBC Split 46'', rekao je te naglasio četiri ključne stvari koje je Ministarstvo zdravlja napravilo u borbi protiv korupcije. 

''Učinili smo to da privatni monopol više ne postoji, ukazali smo na razlike u cijeni i objedinjenu javnu nabavu. Informatizacija i liste čekanja ne mogu biti transparentnije no što su sada, a u startu smo i zaustavili nabavku aparata zastarjele tehnologije.'' Dodao je kako većina bolnica, među kojima su KB Dubrava, KB Rijeka te Merkur, u periodu od siječnja do listopada 2012. godine bilježi višak prihoda nad rashodima.

Suzbijanje korupcije i neformalnih plaćanja u zdravstvu

U planu Nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine najavio je prioritetne mjere kojima se želi povećati djelotvornosti sustava. Neke od njih su:

Govoreći o borbi protiv korupcije, ministar je izjavio kako je ''korupcija rak koji razara društvo'' te kako je ''zamalo posljednjih godina postala društveno prihvatljivo ponašanje''. Dodao je i kako je najnoviji slučaj korupcije u zdravstvu bio ''tužan dan za hrvatsko liječništvo, ali dobar dan za hrvatsku državu''.

Model financiranja bolnica zreo je za restrukturiranje

Poslovanje svih 60 bolnica u proteklih nekoliko godina analizirala je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta Zagreb, a bilo je riječi i o reformi financiranja bolnica uvođenjem plaćanja preko dijagnostičko-terapijskih skupina i važnosti informatizacije u optimizaciji bolničkog poslovanja. 

''Opća poslovna slika bolnica u Hrvatskoj jasno pokazuje potrebu za restrukturiranjem koje treba početi što prije'', rekla je Vehovec prilikom iznošenja rezultata projekta ''Bolnice pred izazovima restrukturiranja''. Iznijela je kako loše financijsko poslovanje bolnica u Hrvatskoj prati i njihovo zamjetno tehnološko zaostajanje, primjerice po broju aparata za mamografiju ili broju skenera za kompjuteriziranu tomografiju na 100 000 stanovnika Hrvatska. 

''Ispodprosječne rezultate Hrvatska ima i u broju bolničkih doktora, medicinskih sestara i babica, dok je duljina hospitalizacije pacijenata iznadprosječna'', ustanovila je Vehovec te zaključila kako je model financiranja bolnica, koji konstantno iskazuje gubitke, zreo za restrukturiranje.