Nemojte čekati i "izgorjeti" već promjenite nešto već danas

Sindrom izgaranja (na poslu) ili burnout sindrom je stanje emocionalne, mentalne i psihičke iscrpljenosti uzrokovane intenzivnim i dugoročnim stresom. On se razlikuje od stresa po tome što se kod sindroma izgaranja počinju mijenjati vaši stavovi prema poslu. Zbog prevelikog stresa smanjuje se vaša energija i produktivnost, a počinje prevladavati osjećaj bespomoćnosti, kao da nema izlaza iz trenutne situacije. Često ovaj sindrom može dovesti i do drugih bolesti kao što je moždani udar. Psihoterapeutkinja Tatjana Gjurković kaže: „Mnoga istraživanja povezala su sindrom izgaranja s fizičkim bolestima kao što su povišeni hormoni stresa, srčane bolesti i problemi cirkulacije te sa psihičkim bolestima kao što su depresija, iritabilnost i panični napadaji.“ Svijest o ovome sindromu je važna za zaposlenike kako bi ga pravovremeno prepoznali, ali i za poslodavce koji trebaju shvatiti da ovaj problem može donesti gubitke njihovim tvrtkama kao posljedica smanjene kvalitete rada njihovih oboljelih zaposlenika.  

Simptomi sindroma izgaranja

Ako imate sljedeće simptome, možete posumnjati da bolujete od simptoma izgaranja. Postoje tri vrste:

Kome prijeti izgaranje?

„Istraživanja su pokazala da su ljudi koji se dovedu u to stanje iznimno ambiciozni, imaju potrebu za uspjehom na visokom nivou, nestrpljivi su, natjecateljski nastrojeni te imaju osjećaj da su stvari i situacije hitne, odnosno da ih se odmah treba riješiti. Ujedno, teško im se opuštati te nemaju slobodne aktivnosti“, kaže Gjurković. No, ako govorimo o profesijama, najugroženiji su oni zaposlenici kod kojih priroda posla nalaže stalni doticaj s ljudima. Primjer takvih poslova su oni u zdravstvu, novinari, policajci, suci, menadžeri, učitelji. 

"Burnout sindrom" prijeti onim zaposlenicima koji rade u nepovoljnoj radnoj okolini. Međuljudski i organizacijski faktori na radnom mjestu danas su se pokazali kao pravi izvori stresa. Odnosi s ljudima koji rade u organizaciji su bitni jer mogu proizvesti stres u slučajevima kao što su postojanje prevelikog pritiska šefova i osjećaj da im zadaju previše posla, bezobrazno ponašanje kolega i šefova, nedostatak podrške i komunikacije, ne potiče se duh zajedništva unutar tvrtke, natjecateljski odnos među kolegama. Organizacijski faktori koji mogu utjecati na pojavljivanje simptoma su premali broj suradnika u timovima, davanje premalo vremena za izvršavanje zadataka, duže ostajanje na poslu, obavljanje tuđeg posla, ne definirane uloge i odgovornosti zaposlenika, postojanje privilegija, nejasna pravila napredovanja, neadekvatna opremljenost radnog mjesta. 

Djelujte prevencijom

Vrlo je važno da na vrijeme shvatite jeste li na putu izgaranja. Što prije to shvatite prije ćete si moći pomoći tako da promijenite svoja razmišljanja i stavove kako se kasnije ne biste našli u situaciji da zbog stresnog posla morate mijenjati radno mjesto. Trebali biste preispitati svoje ciljeve i zadati si ograničenja te naučiti odbiti zadatke koji vas preopterećuju. „To bi konkretno značilo da si dozvolimo da imamo slobodno vrijeme, da dozvolimo sebi opuštati se i baviti se stvarima nevezanim za posao. Najjednostavnije to možemo učiniti tako da razmislimo koje još aktivnosti volimo i u kojima smo barem nekada uživali te donijeti odluku da ćemo se istim početi baviti. Primjerice, volimo li se baviti sportom, tada je prvi korak pronaći vrijeme kada ćemo se baviti njime. Postoje vrlo uspješni poslovni ljudi koji se bave nekom drugom aktivnosti osim samog posla. To dovodi do zaključka da je stvar odluke za promjenom načina življenja prvi korak. Također, pravo i istinsko posvećivanje obitelji kada smo s njima je jedan od načina da skrenemo svoje misli s posla“, kaže Gjurković. 

Osim toga, razgovarajte s kolegama o svojim poteškoćama. Razgovor će vas opustiti, a možda dobijete kakav kvalitetan savjet ili nađete osobu koja se isto tako osjeća te si možete pružati podršku. Zadržite aktivan društveni život i planirajte svaki dan. Budite organizirani, to će vam pomoći da se odvojite od stresa i zbilja ostavite vremena za sebe i aktivnosti u kojima uživate. Usvojite zdrave stilove života, tako biste trebali paziti na prehranu, vježbati, osigurati si dovoljno sna, prekinuti s aktivnostima koje su vam postale opterećenje.

Ipak, danas je teško pronaći balans na poslu, ali i između posla i slobodnog vremena. Stoga Gjurković savjetuje: „Ako si ne uspijevamo sami pomoći, najbolje je uputiti se psihoterapeutu. Psihoterapeut može pomoći osobi da postavi svoj cilj te da donese potrebne odluke, otpusti svoja ograničavajuća uvjerenja da primjerice neće biti dovoljno uspješan ako ne radi tim intenzitetom koji ga ujedno dovodi do sindroma izgaranja.“

Na kojoj ste vi razini izgaranja?

Ispunite upitnik s 15 pitanja sastavljen po Freudenbergerovoj skali za određivanje razine sindroma izgaranja. Svaki odgovor bodujete prema jačini osjećaja od 1 do 5 bodova, gdje 1 znači da se skoro nikada tako osjećate, a 5 da se skoro uvijek tako osjećate.

Ako ukupan broj bodova koji ste dobili nije veći od 25, vi se osjećate dobro. Ako imate od 26 do 35 bodova to znači da morate biti oprezni jer ste u području rizika. Vi ste kandidat ste za sindrom sagorijevanja ako imate od 36 do 50 bodova. Od 51 do 65 bodova znači da ste već  zahvaćeni sindromom izgaranja, a iznad 65 bodova znači da ste sagorjeli. Gdje se vi nalazite? Hoćete li čekati da izgorite ili ćete nešto poduzeti dok nije prekasno?