Nisam kriv, a osiguranje mi ne želi isplatiti svu štetu

Pitanje: Nakon prometne nesreće, koju je prema stvarnom stanju i policijskom zapisniku skrivio vozač automobila koji je izletio sa sporednog puta, Jadransko osiguranje ne želi isplatiti čitavu štetu već samo 85% tvrdeći da sam prebrzo vozio. ocjenu štete je radio procjenitelj Jadranskog osiguranja, a u policijskom je zapisniku jasno naznačeno da je vozač drugog vozila kriv. Okolnosti su bile takve da sam vjerovao da će se vozač pomaknuti s ceste i stoga sam počeo kočiti u zadnjem trenutku pa je stoga šteta veća od one koja bi inače nastala nakon pravodobnog kočenja pri toj brzini od pedeset kilometara na sat. Može li osiguranje svojevoljno donijeti takvu odluku i što poduzeti?

 Ministarstvo: Pritužbe rješava Pravobraniteljstvo za područje osiguranja

Ako oštećenik i nakon iznesenog pojašnjenja osiguravatelja smatra da ima pravo na puni iznos, pritužbu može uputiti Jadranskom osiguranju.

Ako rješenje osiguravajuće kuće ne bude zadovoljavajuće, pritužba se može uputiti pravobranitelju osiguranja (Hrvatski ured za osiguranje, g. Ante Lui, pravobranitelj, Zagreb, Martićeva 73) koja mora biti dostavljena u roku od 6 mjeseci od postupka društva za osiguranje za koji stranka smatra da predstavlja kršenje Kodeksa osiguranja

Potpisana pritužba koju nezadovoljna strana upućuje pravobranitelju mora sadržavati podatke o društvu za osiguranje (naziv, adresa i broj predmeta) te zahtjev i činjenice na kojima se temelji kao i dokaze na kojima se te činjenice utvrđuju. 

Jadransko osiguranje: Ako je doprinio nastanku štete i oštećenik snosi posljedice

Prema članku 1090. Zakona o obveznim odnosima oštećenik u načelu ima pravo na potpunu naknadu štete, odnosno vozilo bi se trebalo dovesti u ono stanje u kojem bi bilo da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Ovo načelo ima iznimke prema kojima sukladno zakonom određenim pretpostavkama oštećeniku ne pripada pravo na potpunu, već na smanjenu naknadu. 

Jedna od tih iznimki jest postojanje doprinosa oštećenika vlastitoj šteti. Članak 1092. Zakona o obaveznim odnosima predviđa da oštećeniku koji je pridonio da šteta nastane ili bude veća nego što bi inače bila pripada pravo na razmjerno sniženu naknadu. Upravo je ovaj članak primijenjen u konkretnom slučaju. Naime, uvidom u kompletnu dokumentaciju utvrđeno je kako je oštećenik svojom neprilagođenom brzinom doprinio povećanju štete na svom vozilu. 

Temeljem navedenog, sukladno Zakonu o obaveznim odnosima, oštećenik mora snositi posljedice u opsegu u kojem je sam pridonio njezinu nastanku ili povećanju stoga je određen doprinos od 15%. Dakle, temeljno je da oštećenik može svojim radnjama ili propuštanjem pridonijeti nastanku štete te da s obzirom na stupanj odgovornosti sudjeluje u snašanju te štete.

Isti se članak Zakona o obaveznim odnosima primjenjuje se i u nekim drugim situacijama kao npr. oštećeniku koji je pod utjecajem alkohola upravljao vozilom, oštećeniku koji je bio nepropisno parkiran, oštećeniku-pješaku koji se nepropisno kretao kolnikom, oštećeniku-putniku koji je bio u vozilu, kojim je bez vozačke dozvole ili pod utjecajem alkohola upravljao vozač i sl.