Porez na imovinu ipak neće zaživjeti od sljedeće godine

Porez na imovinu, jedan od ključnih elemenata najavljene porezne reforme Kukuriku koalicije, ipak vjerojatno neće zaživjeti početkom sljedeće godine, kako se donedavno najavljivalo. Potvrdio je to u intervjuu za Večernji list ministar financija Slavko Linić, ustvrdivši kako Vlada nije odustala od uvođenja tog poreza, već da će zbog teškoća u pripremi njegova provedba biti odgođena.

"Porez na imovinu uvest ćemo i ozbiljno radimo na njemu, no imamo niz problema. Primjerice, lako je utvrditi vrijednost stanova i kuća, no kako vrednovati građevinska i poljoprivredna zemljišta? Tu još nismo našli dobar model, pa ne vjerujem da ćemo ići s primjenom od 1. siječnja sljedeće godine, kako smo planirali. Možda ćemo možda ići i na neka prijelazna rješenja. No, porez na imovinu sigurno će biti uveden jer je nužno da se tu uvede pravedan sustav oporezivanja po vrijednost, a ne po lokaciji, kao dosad", rekao je Linić.

Ne žele o brojkama

On je potvrdio ranija medijska nagađanja o tome kako bi novi porez na imovinu trebao zamijeniti komunalnu naknadu koju građani trenutačno plaćaju. Na taj način izbjegao bi se problem neriješenih uknjižbi u zemljišne knjige, a država bi raspolagala relativno ažurnim popisom obveznika novog poreza. Ipak, ključno je pitanje kolika bi bila stopa novog poreza.

U Ministarstvu financija još uvijek ne žele otkriti konkretne brojke, no u medijima se u više navrata spekuliralo o modelu po kojem bi sve nekretnine u kojima se živi, a vrijednosti su do 100.000 eura, bile oslobođene poreza, a na vrijednost veću od te obračunavale bi se dvije porezne stope: sa 0,5 posto oporezivale bi se dodatne nekretnine u vrijednosti od 100 do 200 tisuća eura, a na nekretnine čija je vrijednost veća od 200 tisuća eura plaćao bi se porez u iznosu od 1 do 2 posto vrijednosti. Dodatno će se oporezivati imovina koja nije u funkciji, posebno poslovni prostori, građevinsko i poljoprivredno zemljište. Ipak, ministar financija tvrdi kako se cijeli sustav temelji na želji da se uvede pravedniji porezni sustav koji će natjerati vlasnike da imovinu stave u funkciju rada, a ne da zarađuju od spekulativnih poslova.

Ili iznajmi ili plati porez

"Komunalna naknada koju građani trenutačno plaćaju relikt je socijalizma. To je model koji ne postoji nigdje drugdje u Europi jer omogućava da za stari stan u centru grada plaćate veći porez nego netko, a znatno vrednijom nekretninom na periferiji. To nije oporezivanje po vrijednosti, nego po lokaciji. To je nepravedan sustav. Bogati – oni s vrednijom imovinom – moraju plaćati više. Također, više moraju plaćati i oni koji imaju imovinu koju ne žele staviti u funkciju. Koliko je slučajeva da su se pojedinci u privatizaciji domogli vrijednih poslovnih prostora koji već godinama zjape prazni. Radnici nemaju gdje raditi, a vlasnici čekaju pravi trenutak da zarade na špekulativnoj prodaji nekretnina. Kad uvedemo porez na imovinu, takvi će platiti više, dok se za građane koji žive u vlastitom stanu ništa neće promijeniti", objašnjava Linić.

Veća porezna stopa tako bi se trebala primijeniti na građevinsko zemljište i na neprodane stanove, a u Ministarstvu financija nadaju se kako bi ta mjera dugoročno mogla doprinijeti padu cijena nekretnina na domaćem tržištu. Hoće li se to dogoditi, uvelike će ovisiti i o poreznoj stopi. Primjerice, u Sloveniji je prijedlog stope poreza na imovinu 0,03 posto. To za vlasnika stana od 70-ak kvadrata, uz tamošnje cijene nekretnina, predstavlja obvezu plaćanja stotinjak eura godišnje. Takva porezna stopa stoga teško da bi utjecala na nekretninsko tržište, no bude li stopa previsoka, tržište bi moglo u kratkom razdoblju biti zagušeno golemim brojem nekretnina za koje jednostavno nema dovoljno kupaca.