Provjerili smo: Zašto poskupljuju struja i plin?

Već krajem prošle godine smo bili svjedoci najave Vlade o poskupljenjima struje i plina. S obzirom na to da se životni troškovi povećavaju svake godine te da mnogi već i sada jedva uspiju platiti režije, ova vijest je dočekana s nezadovoljstvom. Građani još ne znaju koliko će im to utjecati na kućni budžet.

Već se duže govori o tome kako trenutne cijene struje i plina za kućanstva nisu realne i u skladu s tržišnim pravilima. Što dovodi do posljedice povećanja cijena. Pitanje je koliko će se poskupljenje odraziti na budžet kućanstava te koliko će mjesečni budžet patiti zbog ovakvih mjera. 

Razgovarali smo s Nenadom Kurtovićem, predsjednikom Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske te članom Savjeta za zaštitu potrošača Hrvatske energetske regulatorne agencije, koji nam je komentirao koliko su opravdana najavljena povećanja cijena. 

"Cijene prirodnog plina i električne energije za kategoriju „kućanstvo“ utvrđuju se na nacionalnom nivou, na osnovu tarifnih sustava, a sami tarifni sustavi zasnovani su na metodologiji priznavanja opravdanih troškova i razumnog povrata uloženih sredstava. Osim toga danas se posebno utvrđuje dio cijene (tarifni stavak) koji se odnosi na proizvodnju (uključuje i nabavu izvan Hrvatske), prijenos, distribuciju i opskrbu, tako da i u tom dijelu treba vidjeti što se to dogodilo da bi eventualno trebalo podizati cijene (tarifne stavke) za kućanstvo. Ako su razlog za povećanje cijena buduće investicije kod energetskih subjekata, onda to posebno treba staviti pod povećalo i vidjeti da li to treba financirati kroz cijenu (tarifne stavke) i da isto plaćaju postojeći potrošači ili bi to trebali platiti budući potrošači kroz posebnu naknadu kao što je današnja naknada za priključenje na energetski sustav (1.660.- kuna po kW nove priključne snage). Pojednostavljeno rečeno, treba biti oprezan i ako HERA da suglasnost da se može podizati cijenu, onda to Vlada treba odobriti kroz minimalne postotke (do 5%) i to u ciklusima od svakih šest mjeseci, kada se čitaju brojila, odnosno, završava zaima (travanj) i počinje zima (listopad)." 

Cijene u Europskoj uniji

S druge strane, moramo biti svjesni kako prema statistikama Eurostata plaćamo jednu od najnižih cijena struje. Dok kilovatsat plaćamo 0,11 eura, prosječna cijena u zemljama Europske unije je 0,18 eura, oko 60 posto više.

Također, u Europskoj uniji je od 2010. godine do sredine prošle godine poskupio plin. Kućanstva članica EU su plaćali oko sedam posto skuplji plin, a industrija do 13 posto. Istovremeno, struja je industriji poskupjela za prosječnih pet, a kućanstvima za sedam posto. 

Kurtović je komentirao i usporedbu cijena s Europskom unijom. "Gledajući zadnje dostupne statističke podatke za tipskog potrošača, potrošači kategorije „kućanstvo“u Republici Hrvatskoj imaju niže cijene od onih u zemljama EU, pogotovo kod prirodnog plina. Samo nekoliko zemalja ima jeftiniji prirodni plin od naših kućanstva, što je dijelom i opravdano, jer gledajući proizvodnju prirodnog plina po stanovniku, Hrvatska zauzima visoko 6. mjesto među zemljama EU. Kod električne energije situacija je slična i jeftiniju električnu energiju od nas plaćaju potrošači u pet zemalja unutar EU, što isto tako ima djelomično opravdanje, jer smo u proizvodnji hidroenergije (izuzetno niska cijena) 8. zemlja u odnosu na zemlje unutar EU. 

Pravi pokazatelj koliku cijenu plaćamo dobije se tek kad se napravi usporedba po kupovnoj moći, a po tom pokazatelju smo u sredini unutar zemalja EU. Za električnu energiju smo 12. i u nivou smo prosjeka EU, a kod prirodnog plina 10., također odmah uz prosjek EU. Po pokazatelju pariteta kupovne moći, a on uz prethodno rečeno najbolje daje sliku gdje smo s cijenama, nalazimo se tamo gdje bi i trebali biti."

Koliko će poskupljenje utjecati na kućni budžet?

Koliko će poskupljenje utjecati na novčanik građana, detaljnije će se znati kada pristignu računi s novim cijenama. Što povećanje cijena donosi građanima, hoće li poskupljenja utjecati drastično na njihov kućni budžet?

"Značajnog i naglog povećanja cijena ne bi trebalo biti, a eventualna povećanja do 5% za kućanstva (pa bilo to i svakih šest mjeseci u ovoj godini), ne bi nas trebalo značajnije opteretiti (gledajući prosjek), ali bi nekim kućanstvima i to bio novi teret. Da bi se ublažile takve situacije, i pomoglo upravo „energetski siromašnim“ kućanstvima (ona kućanstva koja nemaju dovoljne prihode da pokriju troškove grijanja i električne energije), potrebno je čim prije razraditi model po kojem će ta „kućanstva“ plaćati istu cijenu kao i sva druga, ali uz pomoć društvene zajednice i na način da se isto kontrolira, ne samo financijski (socijalna pomoć) već i energetski (pretplatna brojila). Naime, upravo takvi potrošači troše puno jer žive u neadekvatnim prostorima i nemaju sredstva za nabavu energetski učinkovitijih trošila, a da o kvalitetnim termo zatvorima i izolaciji i ne govorim. 

U svakom slučaju, puno je prostora na kojem treba djelovati i ne smije se dozvoliti da se pod izgovorom uvođenja tržišnog poslovanja energetskih subjekta teret prevaljuje samo na jednu stranu, potrošače „kućanstva“, već treba uvažiti okolnosti u kojima se nalazimo, ali isto tako ne smije se ugroziti kvaliteta i sigurnost opskrbe plinom i električnom energijom na račun niske cijene."

Tek nam slijedi vidjeti u kojoj će mjeri energenti poskupjeti i kako ćemo se nositi s novim povećanjima cijena. Zasigurno će se svako kućanstvo morati suočiti s izazovom još veće racionalizacije troškova. Ako je potrebno, pronađite i dodatni  izvor zarade.