Obavijesti

Pametna kuna

Komentari 1

Svoju ljubav prema glazbi pretvorili u uspješan projekt

Svoju ljubav prema glazbi pretvorili u uspješan projekt
3

Donosimo vam intervju s Matom Škugorom i Lukom Pavićem, organizatorima Terraneo festivala. Saznajte njihova iskustva u realizaciji ovakve vrste projekta

VIDEO

Kako ste došli na ideju pokretanja glazbenog festivala Terraneo?

Luka: Ideja je došla s dvije različite strane. Osnovna ideja i koncept festivala u kojem bi se, osim glazbe, vodilo računa i o ekologiji i društvenoj odgovornosti, krenula je od Artim produkcije. Došli smo na ideju da dio svog poslovanja prebacimo na obalu jer smo do tada primarno radili u Zagrebu te smo se bavili glazbenom organizacijom. Želja nam je bila napraviti veći glazbeni open air festival jer ih u Hrvatskoj nedostaje te smo odabrali Šibenik.

U to sam vrijeme pročitao intervju s Matom Škugorom, u kojem je naveo kako u Šibeniku planira pokrenuti festival. Kako se Mate i ja poznajemo dugi niz godina te sam upoznat s njegovim dosadašnjim radom, znao sam da je on karika koji nam nedostaje i koji će upotpuniti cijelu priču.

Koliko je bilo teško krenuti u realizaciju projekta te zašto ste izabrali baš Šibenik?

Luka: Iako smo se bavili glazbenom organizacijom, nitko od nas prije nije radio na tako velikome projektu što je predstavljalo veliki izazov. U Šibeniku su nas ljudi iz Grada fantastično primili te smo znali da je to pravo mjesto za naš projekt.

Mate: Kad smo odlazili u Šibenik, nismo znali što očekivati i kad smo došli tu su nas dočekale  različite situacije na koje nismo bili pripremljeni. Usporedio bih to s prvim djetetom. Mogu ti ljudi svašta govoriti i netko te može uputiti, ali dok sam ne iskusiš, ne znaš u što se upuštaš.

Koliko vam je trebalo da organizirate prvi festival te što je potrebno da se prepozna kvaliteta projekta, a time i privuku sponzori?

Luka: Iako smo Terraneo planirali održati  2010. godine tek smo ga realizirali 2011. godine. Sve što smo do tada radili, neusporedivo je s organiziranjem ovakvog velikog festivala. Da bi se došlo do sponzora, treba imati dobro napisani projekt. To je ono što smo mi u Artim produkciji jako kvalitetno napravili i na čemu smo radili godinu i pol dana. Projekt je bio jako detaljno razrađen.

Mate: Što se tiče sponzora, festival je pokazao da ima određenu vrijednost koja je ulagačima i potencijalnim sponzorima zanimljiva. Krenuli smo u pogrešno vrijeme zbog ograničenih budžeta tvrtki koje su bile u mogućnosti sponzorirati. Srećom, uspostavili smo partnerski odnos s nekolicinom tvrtki koje su prepoznali projekt i odlučile uložiti svoj novac.

Kad već spominjemo sponzore, koliko su tvrtke otvorene prema financiranju ovakvih projekata? Kakva su vaša iskustva?

Luka: Zbog utjecaja krize, sredstva koja su sponzori bili spremni uložiti u 2011. puno su manja nego što bi to bilo na primjer 2005. godine. Što se tiče financija, nismo mogli izabrati teže vrijeme da uđemo u ovakvu vrstu projekta. Vrlo je teško privuči sponzore jer su vrlo pažljivi s novcem koji ulažu i nije lako doći do sredstava.

Mnogi se žale i na visinu cijena ulaznica, koliko je to zapravo opravdano?

Mate: Što se tiče ulaznica, pokazalo se kako se kupuju u posljednji trenutak. Kod publike se stvorio određeni strah uzrokovan primjerima poput otkazivanja Rolling Stonesa i nevraćanja novca. Također, situacija je takva da zbog kroze svi štede, potrošnja nikada nije bila manja i onda se takva situacija reflektira i na sve ostale elemente u društvu.

Luka: Od samog početka moramo prodajom ulaznica, zaradom od ugostiteljstva i sponzorskog novca, zatvoriti financijsku konstrukciju. Potrebno je educirati ljude i stvoriti festivalsku publiku koja mora shvatiti da ako želi kvalitetan projekt u Hrvatskoj - to i košta. Naše cijene ulaznica veoma su niske, u usporedbi sa sličnim događanjima vani, tako da je zadnja cijena festivalske ulaznice 59 eura, a prva je bila 39 eura.

Mate: Dio prihoda festivala ići će i na druge projekte koji će se tijekom godine događati na lokacijama diljem Hrvatske. Cilj nam je da se ovim festivalom osigura vlastiti budžet za organizaciju niza projekata koji su nekomercijalne prirode jer smo svjesni da na javni novac ne treba previše računati.

Terraneo festival je ove godine pokrenuo program kojim se želi ukazati na važnost i obvezu društvene odgovornosti. Možete li nam reći nešto više o tome?

Luka: Od početka djelujemo na tome polju i sve više ulažemo u taj segment. Taj program smo istaknuli i želimo svake godine ciljano raditi na određenim stvarima po pitanju društvene odgovornosti. Ove godine je pokrenuta suradnja s pet različitih udruga iz Šibenika koje za cilj imaju uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u društvenu sredinu. Program društvene odgovornosti realiziran je sa spomenutim udrugama i njihovim korisnicima kroz nekoliko aktivnosti: zapošljavanjem korisnika u sklopu festivalskih radnih pozicija, prodajnim štandovima za prodaju suvenira koje izrađuju korisnici udruga, te kroz likovni projekt 'Nacrtaj Terraneo'.

 Je li moguće povezati poduzetništvo i kulturu?

Mate: Naravno, pogotovo ako govorimo o poduzetništvu u kulturi i turizmu. Potencijal postoji, ali ga nažalost još uvijek nedovoljno prate odgovarajuće institucije. Nema dovoljno javnog novca, premda takvi projekti izravno donose prihode. Nažalost, u nas se glazba percipira kao komercijalna djelatnost, osim ako je jazz ili klasična glazba. Ljudi nisu svjesni da postoji avangarda u svakom segmentu kulturne i glazbene djelatnosti. Najviše se sponzorira mainstream. Institucije bi trebale počinjati prepoznati ovakve projekte koje u krajnoj liniji donose dobit.

Koliko ljudi je uključeno u organizaciju i kako ste se nosili s novonastalom situacijom gdje morate voditi cijeli tim, ali i gdje dolazi do izražaja vaš poduzetnički potencijal?

Luka: Najuži tim se sastoji od 10 do 12 ljudi i još oko dvadesetak ljudi u širem organizacijskom timu. Ako dodamo one koji rade i volontiraju onda je preko 200 ljudi uključeno u organizaciju festivala. Tim je sada narastao dvostruko i kako festival bude išao dalje,  rast će i broj ljudi. Imamo kvalitetnu ekipu koja je puna entuzijazma. Pozitivna priča privlači i pozitivne ljude. Naučiš kako funkcionirati u organizaciji te pomagati jedni drugima. Treba imati i talenta, ali i prave ljude oko sebe.

S obzirom da ste oboje sami svoji šefovi i imate obitelj, koliko je teško uskladiti poslovne i privatne obveze? Koje su prednosti biti "sam svoj šef"?

Luka: Teško je uskladiti te dvije stvari. Prednost je što radimo sami za sebe jer sami raspoređujemo  slobodno vrijeme i posao, ali je ujedno prisutan i veliki pritisak i stres. Ako ću moći ostati u privatnome biznisu, to ću zasigurno napraviti.

Mate: Nije lako uskladiti privatno i poslovno. Ako odlučiš vrijeme provesti s djecom onda moraš nadoknaditi posao. Upravo ta prilagodba obitelji ili određenim obvezama najveća je prednost ovakve vrste posla.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Od ovisnika do zvijezde: Evo tko je Grše, slušaju ga brojni Hrvati
GRGO ŠIPEK

Od ovisnika do zvijezde: Evo tko je Grše, slušaju ga brojni Hrvati

Glazba je triljskom reperu, kako je znao reći, spasila život. Krajem srednje škole s prijateljem je osnovao grupu III. Čin

Diktator opsjednut seksom: Ima 9000 auta i zlatni Boeing...
RASKALAŠEN ŽIVOT SULTANA

Diktator opsjednut seksom: Ima 9000 auta i zlatni Boeing...

Za 50. rođendan 1996. godine potrošio je 40 milijuna dolara jer je slavlje trajalo dva tjedna i Michael Jackson mu je održao tri koncerta. Svako od raskošnih vjenčanja njegovo petoro djece, trajalo je više od tjedan dana
Hrvatica u Malmöu za 24sata: 'Za Baby Lasagnu imamo velike planove, a i Šveđani ga hvale!'
ISPLANIRALI CIJELO DRUŽENJE!

Hrvatica u Malmöu za 24sata: 'Za Baby Lasagnu imamo velike planove, a i Šveđani ga hvale!'

Predstavnik hrvatske na Eurosongu Baby Lasagna otputovao je u Malmö u petak. Tamo će posjetiti i Hrvatsko kulturno društvo 'Jadran', a njegova predsjednica Jelena Fučkar otkrila nam je što pripremaju za Marka